Početkom prosinca na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održana je dodjela za proizvođače nagrađenih rakija, likera i ginova na 4. Međunarodnom ocjenjivanju rakija i likera. Podsjetimo, ocjenjivanje je organizirao Gospodarski list u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno – biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. Sponzori ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su Poljocentar Križevci, tvrtka koja se bavi veleprodajom i maloprodajom kompletnog repromaterijala za poljoprivredu i građevinskog materijala, te Kokot Agro, tvrtka koja se bavi prodajom kompletnog vinarskog i vinogradarskog asortimana.
Na ocjenjivanje je prijavljeno 166 uzoraka od 98 proizvođača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije. Od toga je bilo 108 rakija, 32 likera i 26 uzoraka ginova.
Zlatom je nagrađen 41 uzorak, najviše u kategoriji rakija (23), dok su velikim zlatom nagrađena 4 uzorka. Šampion rakija i najbolje ocijenjeni uzorak 4. Međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera je Šljivova prepečenica, Reserva Pigmalion, 2010. g., Destilerije Pigmalion vlasnika Gorazda Čuka. Šampionski uzorak rakije ocijenjen je ocjenom 19,2.
Veliko zlato u kategoriji rakija osvojili su još i Šljivovica barrique, 2020. g. (Obrt Romić, Dinko Romić) i Šljivovica, 1988. g. (Vinarija Žnidarić, Franjo Žnidarić) Obje rakije ocijenjene su ocjenom 19,1.
Povezali umjetnost i proizvodnju rakija
Gorazd Ćuk iz Ljubljane u Sloveniji, vlasnik destilerije Pigmalion koja svoje plantaže ima u Tamnjanici u Srbiji, šampion je rakija po drugi put od kada je međunarodnog ocjenjivanja rakija i likera.
-Prijavio sam se na ovo natjecanje kako bih provjerio gdje se nalazim kvalitetom u odnosu na druge. U ove 4 godine ocjenjivanja, dva smo puta uspjeli postati šampionima ocjenjivanja. To je znak da smo na pravom putu. Naš fokus u destileriji je na šljivovici, marelici, dunji i lozovači.
-Najbitnije tržište trenuno su nam Slovenija i Srbija. Trenutna proizvodnja nam je 10 000 boca, s tim da imamo cilj doći na razinu proizvodnje od 50 000 boca. Želimo biti mala destilerija prepoznata po kvaliteti. Najveći izazov nam predstavlja kako zadržati i naplatiti kvalitetu na tržištu. Horeca nam je trenutačno glavni kanal prodaje.
Kako i same ime destilerije Pigmalion govori, vlasnik se bavi kiparstvom te na njegovu plantažu u Tamnjanicu u Srbiju dolaze raditi umjetnici iz cijelog svijeta. Tako su povezali umjetnost i proizvodnju rakije, a umjetnici koji dođu iz raznih dijelova svijeta imaju čast prvi isprobati novo napravljene rakije.
Šampionski liker od lješnjaka
U kategoriji likera dodijeljeno je 12 zlata. Jedino veliko zlato i šampionsku titulu likera osvojio je Liker od lješnjaka Avellana, 2022. g. tvrtke Primores d.o.o, Mladena Pavlića. Šampionski uzorak likera ocijenjen je ocjenom 19,1.
Mladen Pavlić iz tvrtke Primores proizveo je šampionski liker od lješnjaka pod nazivom Avellana.
-Ideja za liker je bila ta da se napravi nešto drugačije od tradicionalnih likera. Sama tvrtka Primores se već dugi niz godina bavi distribucijom, a zadnjih 10-ak godina i samom proizvodnjom likera i rakija. Prije svega, mi smo trgovci, međutim imamo i svoje robne marke i vlastite tehnologe. Svoje proizvode plasiramo pretežito na hrvatsko tržište. Prisutni smo u gotovo svim velikim dućanima, centrima i diskontima.
Prema riječima Mladena Pavlića, posljednih godina događa se veliki porast novih likera i rakija na tržištu. Smatra i da potrošači traže nešto novo, ali kvalitetno. Smatra da potrošači prepoznaju kvalitetu i kako je potrebna što raznolikija ponuda te kako treba biti uporan i konstantno raditi na kvalitete. Što se tiče njihove budućnosti, radi se na nekoliko novih okusa za koje će se ubrzo saznati na tržištu.
Mladi pravnik i njegova supruga proizvode najbolji gin u regiji
U kategoriji ginova dodijeljeno je 6 zlata. Najbolje ocijenjeni uzorak i šampionom ginova proglašen je Barrel aged gin, 2022. Destilerije Craft spirits, Mihovila i Ive Pranjić.
Destilerija Craft Spirits Mihovila i Ive Pranjić nalazi se na Kaptolu. Njihove proizvod prisutan je na tržištu pod imenom Castrum.
-Vrlo smo mala i mlada destilerija, registrirani smo tek 2020. godine. Prošle smo godine plasirali naš prvi proizvod, a ove godine barrel aged gin. Osvojili smo zlato u Londonu, šampioni smo u Berlinu, a danas eto i u Zagrebu, kaže nam ponosni Mihovil.
Ljubav prema voćnjacima, vinogradima i proizvodnji destilata dolazi iz vlastite obitelji.
-U obitelj smo uvijek imali voćnjake i vinograde. Prvo je djed proizvodio vina, šljivovice itd. Zatim je i otac imao svoj OPG. Tako unatoč tome što sam pravnik po struci, od malih nogu sam provodio vrijeme u voćnjaku i vinogradu te nakon toga i učio kako se proizvode vino i destilati i na kraju i zavolio to.
Kako kaže, cilj je postepeno povećavati proizvodnju, bez da se izgubi kvaliteta.
– Postepeno povećavamo proizvodnju. Tako smo prošle godine proizveli 4000 boca, s tim da smo radili samo pola godine, a ove godine smo došli na 7000 boca. Ne želimo naglo širenje i na taj način uzgubiti kvalitetu. Nakon ovih natjecanja naše proizvode su mnogi prepoznali tako da dio proizvoda izvozimo u Švicarsku, dio u Njemačku, dio u Australiju, a dio i u Hrvatsku.
Za napraviti dobru rakiju potrebno je strpljenje
Izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žuljs Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao predsjednik ocjenjivačke komisije podijelio je svoje dojmove s ocjenjivanja.
–Po kvaliteti su se i ove godine istaknule voćne rakije kojih je bilo raznih vrsta. Ono što bih napomenuo je da proizvođači trebaju imati strpljenja i razmišljati o dozrijevanju rakija, jer najbolje ocijenjene rakije su pretežito one koje su imale vremena dozrijevati. Dosta je bilo mladih i nedovoljno zrelih rakija što je na kraju rezultiralo nešto manjim ocjenama. Treba pričekati barem pola godine da rakija može ići na stol i na ocjenjivanje. Stručna komisija je svakom proizvođaču dala i komentar za njegov uzorak što će im zasigurno pomoći pri proizvodnji u budućnosti, naglasio je Mihaljević koji je u razgovoru za Gospodarski list otkrio u čemu se najčešće griješi u proizvodnji jakih alkoholnih pića, ali i dao savjet kako proizvesti šampionsko piće.
- Što je neophodno napraviti kako bi destilat bio vrhunski i konkurirao za titulu šampiona?
–Rakije su kompleksna pića koja zahtijevaju mnogo pažnje, znanja i ljubavi prije svega! Osnovno je zadovoljiti tri „zlatna“ pravila u samom početku, a to su: vrhunski zdravo i u potpunosti zrelo voće, korekcija kiselosti voćne kaše i pravilna alkoholna fermentacija u najboljim mogućim uvjetima. Ako se zadovolje ove tri stvari, stvaramo preduvjete za šampionsku rakiju. Nije kasnije problem pravilno destilirati sirovinu vrhunske kvalitete.
- U čemu najviše griješe proizvođači u proizvodnji destilata, a u čemu kod slanja uzoraka?
–Proizvođači najviše griješe upravo u početku, prilikom primarne prerade voća. Ovdje je potrebno naglasiti da se za proizvodnju vrhunskih rakija mora koristiti najbolje moguće voće. Plodovi moraju biti u potpunosti zdravi i zreli. Samo zreli i zdravi plod daje najljepše arome koje se prenose u destilat. Druga stvar je kontrola kiselosti, to jest pH voćne kaše. Voće najčešće nema zadovoljavajuću koncentraciju kiselina u plodu te ih skoro svake godine treba korigirati prilikom muljanja plodova. pH kaše trebao bi biti oko 3! Posebno je to važno napraviti kod krušaka Viljamovki. Niski pH oko 3 nam omogućava mikrobiološku stabilnost i puno bolju aromatiku u destilatima. Time ćemo izbjeći pojavu mirisa na UHU ljepilo u destilatima, što je nažalost često u rakijama od krušaka. Korekciju kiselosti možemo najjednostavnije napraviti tako da u voćnu kašu dodamo 200 – 300 g limunske kiseline na 100 kg kaše. Time „vratimo“ one kiseline iz voća koje nedostaju i osiguramo adekvatne uvjete kvascima za uspješnu alkoholnu fermentaciju.
–Kod slanja uzoraka proizvođači bi trebali više obratiti pozornost na pravilno označavanje proizvoda. Time pozivam sve da se prije slanja konzultiraju s Pravilnikom o jakim alkoholnim pićima i pogledaju gdje njihovo jako alkoholno piće spada. Često se događa da se komovica prijavi pod lozovaču, travarica pod likere itd.
- Postoji li način da se neka rakija, liker ili gin istakne i odvoji od konkurencije po kvaliteti?
–Postoji način naravno. Prvo i osnovno je već navedeno u pitanjima koje sam već odgovorio, međutim treba napomenuti i zrelost rakija. Mnoge prijavljene rakije bile su jednostavno rečeno premlade. Rakiji je nakon destilacije potrebno minimalno 3-4 mjeseca da se sljubi i sazrije za kušanje. Idealno je godinu dana. Za to vrijeme mlada rakija gubi oštrinu i agresivnost, postaje mekša i užitnija. Strpljenje se isplati!
- Zašto je ovakvo ocjenjivanje potrebno ?
–Ovo ocjenjivanje je jako važno zbog podizanja kvalitete jakih alkoholnih pića, što se vidi iz godine u godinu. Svaki proizvođač dobije komentare na svoj uzorak i može se po njima voditi kako bi poboljšao kvalitetu proizvoda. Isto tako se podiže kultura pijenja rakije te se radi dobra promidžba proizvoda.
- Kako i gdje proizvođači mogu napredovati i educirati se o proizvodnji destilata u Hrvatskoj?
–Proizvođači se mogu educirati prijavom na ovakva događanja. Također uvijek postoji mogućnost organizacije stručnih predavanja na tematiku proizvodnje jakih alkoholnih pića koje ću rado održati. Mnoge udruge voćara i vinogradara su već bile zainteresirane. Također sam napisao i knjigu priručnik u nakladi Vašeg časopisa (Gospodarski list) koji je namijenjen upravo malim proizvođačima i sadrži sve najvažnije informacije za ovu problematiku. Naručiti se može preko Vaše web stranice. Preporuka svima!
Uskoro donosimo više slika sa dodjele.
