Utjecaj klimatskih promjena sve je veći, a sukladno tomu sve su veće i štete. No, zbog visokih rizika osiguravajuće kuće nisu pretjerano zainteresirane za osiguranje poljoprivredne proizvodnje, a i sami proizvođači na to gledaju kao na trošak, a ne investiciju. Predlažu novi model, osnivanje zajedničkog Fonda u kojem bi se sa 70 posto europskih sredstava, a 30 posto proizvođačkih, akumuliralo oko 150 milijuna eura, te bi se na jednostavan način mogla izvršiti likvidacija šteta
O osiguranju poljoprivredne proizvodnje u uvjetima klimatskih promjena, iskustvima te prijedlozima za unaprijeđenje sustava, raspravljalo se na okruglom stolu održanom na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, u sklopu projekta ”Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena”, koji se provodi kroz bilateralnu suradnju između Norveške i Hrvatske.
Na radionici su održali predavanje profesorica Tihana Sudarić (Od ideje do prijedloga novog modela), te gost iz Norveške profesor Bishal K. Sitaula ( Osobne promjene u uvjetima klimatskih promjena), dok su iskustva iz susjednih zemalja iznijeli gosti iz Bijeljine i Beograda.
–Fakultet agrobiotehničkih znanosti domaćin je ovih događanja s obzirom na hvalevrijedan projekt koji ima s norveškom Vladom, ukupne vrijednosti 96.000 eura. U sklopu toga projekta još je i radionica za izradu samih kurikuluma po norveškom modelu, što je izuzetno važno s obzirom da je Fakultet u izradi novih studijskih programa.
–Također, danas je bila prilika da zajedno s kolegama s Univerziteta u Bijeljini i s Instituta za ekonomiku poljoprivrede u Beogradu, potpišemo jedan ugovor o suradnji, kako bi se između naših institucija na neki način ta suradnja dodatno poboljšala budući da nas na neki način karakteriziraju, manje više, jednaki ili isti problem u poljoprivredi, nalazimo se u istome klimatskom području i zasigurno imamo mogućnosti da jedni drugima pomognemo kroz određena iskustva koja imamo, kazao je dekan FAZOS-a,prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.
Slab interes i osiguravajućih kuća i poljoprivrednih proizvođača
Voditeljica projekta Vesna Gantner, u uvodnom dijelu okruglog stola istaknula je kako su elementarne nepogode sve češće, a sredstva iz regionalnih budžeta, i onih na razini države, nisu komparabilna sa stvarnim štetama koje nastaju.
–Prije svega postoji segment osiguranja poljoprivredne proizvodnje i sukladno s tim postoji dio sufinanciranja iz drugog stupa, da bi prevenirali sve te štete. No utjecaj klimatskih promjena sve je veći, pa je tako i frekvencija ekstremnih događaja sve veća, a sukladno s tim sve su veće i štete u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Kako s jedne strane osiguravajuće kuće nisu pretjerano zainteresirane zbog visokih rizika, a s druge strane ni proizvođači nemaju naviku osiguravati svoju proizvodnju, to rezultira velikim štetama u svim segmentima poljoprivrede, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva, rekla je voditeljica projekta Gantner koja smatra da dobra ponuda osiguravajućih društava, dobar udio sufinanciranja i transfer informacija do proizvođača, mogu preventirati štete u poljoprivredi.
Slične teškoće i u zemljama okruženja
Gotovo indentični problemi muče i poljoprivredne proizvođače u zemljama okruženja, gdje se također kao najveća prepreka pokazala nedovoljna zainteresiranost za osiguravanjem usjeva kod proizvođača i kod osiguravajućih društava.
–Da bi osiguravajuće društvo otvorilo taj plasman, treba prikupiti određena sredstva iz kojih bi mogli isplaćivati odštetu, pa ako je vrlo mali broj osiguravatelja, to je za njih neisplativo. Istraživanje koje sam proveo pokazalo je da poljoprivredni proizvođači ulaganje u premiju osiguranja doživljavaju kao trošak, a ne kao investiciju. No, ako usporedimo iznose za osiguranje i štete nastale klimatskim promjenama, shvatit ćemo da će ulaganje u osiguranje vrlo brzo postat će neizbježno, smatra Boro Krstić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Bijeljini.
Dodao je kako su s FAZOSom potpisali ugovor o suradnji, a rezultirat će zajedničkim udžbenikom autora Gantner–Krstić.
Profesor Jonel Subić, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda, istaknuo je kako je nužno napraviti prevenciju rizika u poljoprivredi, jer je riječ o velikim površinama na otvorenom te da se prevencija troškova i upravljanja troškovima treba oslanjati na osiguranje.
Proizvođači predlažu novi model
No, oblici osiguranja koji se trenutno nude, nisu prihvatljivi za poljoprivredne proizvođače koji su iznijeli svoj prijedlog osiguranja.
Ne radi se o klasičnom osiguranju već osnivanju zajedničkog Fonda, po direktivi EU to je mogućnost gdje onda europska sredstva čine 70 posto potpore, a 30 posto je od poljoprivrednih proizvođača. U tom slučaju bi u Fond bili uključeni svi proizvođači, bile bi uključene lokalne samouprave, osiguravajuće kuće i taj bi fond imao godišnje više od 150 milijuna eura i na jednostavan i moderan način obavio likvidaciju šteta, što znači da bi svaki proizvođač koji pretrpi štetu dobio pravičnu naknadu i ostao bi u proizvodnji. Sadašnje stanje pokazuje da se model osiguranja mora mijenjati jer proizvođači smanjuju proizodnju ili u potpunosti odustaju od nje, istaknuo je Krešimir Kuterovac proizvođač iz tvtrke Agroporc d.o.o..
Foto: Tihomila Jovanović
