Klobuk naraste 4 – 12 cm visok, iznad donjeg ruba na najširem mjestu doseže širinu 2 – 4 cm. Okrugao je, može biti vrlo krivudavo izdužen, često spljošten, ili čak čunjasta oblika. U ranoj mladosti alveole, rupice, jamice su sive nijanse, dok su rebra često svjetlija, bjelkaste boje. Poslije mijenjaju boju i oboje postaju žući, žućkastosivi i poprimaju oker nijanse, te na kraju tamne u riđežuto. Alveole su nepravilno raspoređene i vijugave do 1 cm veličine. Sekundarna rebra često prekidaju i nisu cjelovita, te se rjeđe spajaju sa susjednim primarnim rebrima. Stručak naraste 5 – 12 cm visok i 2,5 – 6 cm širok, pri samom dnu prema zemlji, gdje je jako zadebljan te duboko izbrazdan. Površina stručka je bijele boje, dosta zrnasta, a u starijih primjeraka žućkasta te na kraju riđežuta. Stručak je šupalj te postupno prema gore prelazi u klobuk, često s jamicama. Meso je voštano, elastično žilavo, kod starijih primjeraka dosta lomljivo, osobito kod stručka. Miris nije osobito izražen, a okus je ugodan. (Sve smrčke treba prokuhati 5 – 10 minuta u slanoj vodi). Spore izduženo ovalne, veličine 16 – 18 x 9,5 – 14,5 µm. Spore čine niz spojenih kapljica te izgleda kao zastavica. Raste od travnja do konca svibnja uz naše rijeke bogate vapnencom – Savu, Dravu, Dunav i njihove pritoke. Voli suncu izložena mjesta, raste na pjeskovitom terenu uz topole, na nižim terenima gdje se rijeke često izlijevaju, plave tlo. Često ih nalazimo uz obale gdje se sadi kanadska topola. Kod bušenja rupa pijesak se izvlači te se sadi mlada topola, višak pijeska ostaje raširen, na raširenom pijesku i uz mladu topolu pronalazimo veće količine u grupama, kolonijama po 30 i više komada smrčaka. Na ovakvim terenima i na manjim površinama oko topola i u travi pronaći čemo velike količine krutog smrčka. Kruti smrčak je JESTIVA gljiva odlične kakvoće, a pripremamo ga kao ostale smrčke.
Teletina sa smrčcima
Potrebno:
1 kg teletine od buta ili kotleta, 30 dag svježih smrčaka, 2 dl kiselog vrhnja, 1 dl ulja ili masnoće, 2 jaja, maslac, veća kriška celera, peršin, sol, papar, 2 grančice ružmarina i 1 dl crnog vina
Postupak: Teletinu u komadu malo posoliti, popržiti sa svih strana na ugrijanoj masnoći, i grančicama ružmarina kad jače porumeni, izvaditi i staviti u drugu posudu. U istoj masnoći popržiti usitnjen luk, celer, dodati usitnjene smrčke prethodno prokuhane i lagano pirjati 10 minuta, uz dodatak tople vode po potrebi. Malo posoliti, popapriti, dodati 2 žumanjka umiješana u kiselo vrhnje. Umakom od smrčaka preliti teletinu, a meso preliti rastopljenim maslacem. Staviti u zagrijanu pečnicu na 200 °C i peći dok meso ne omekša, 30 minuta prije završetka dodati usitnjen peršinov list i 1 dl crnog vina. Pečenu teletinu narezati na odreske, složiti na pladanj, preliti umakom od smrčaka te poslužiti toplu.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakTalijanska kokoš – lijepa i gospodarski iskoristiva
Sljedeći članakOdređivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.