Kad se za istim stolom nađu predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta, ministar financija i ministar poljoprivrede, to može značiti samo da je u pitanju izniman događaj za budućnost poljoprivrede u Hrvatskoj. Upravo to se dogodilo sredinom travnja u hotelu Internacional u Zagrebu, gdje su se Andreju Plankoviću, Martini Dalić, Zdravku Mariću i Tomislavu Tolušiću, za istim stolom pridružili ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec i potpisali sporazume o financiranju provedbe financijskih instrumenata.
Više vladinih resora i državnih institucija radilo je na pripremi ovog novog oblika financijske podrške kroz koju će poljoprivrednim proizvođačima biti ponuđeni ne samo povoljniji krediti, već i jamstva za nova ulaganja, odnosno modernizaciju postojećih kapaciteta po uvjetima znatno povoljnijim od onih koje bankarski sektor trenutno nudi na hrvatskom tržištu.
500 milijuna kuna kredita za poljoprivredu
U tu svrhu izdvojeno je više od 500 milijuna kuna (70,6 milijuna eura) koji će biti na raspolaganju korisnicima u poljoprivredi, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Potpisivanje sporazuma rezultat je izmjena Programa ruralnog razvoja kojim se omogućava jednostavnije, brže i lakše kreditiranje njihovih ulaganja. Kroz ove financijske instrumente moći će se financirati primjerice obrtna sredstva, kupnja živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja, ali i troškovi koji nisu bili prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava.
Potpisanim sporazumima pokrenut će se:
Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj (kamate 0,5% i 1,0%; Mali zajmovi za sektor mljekarstva 0.1%) – od svibnja 2018.
Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj (makslimalni iznos jamstva 1,3 mil. eura) – od lipnja 2018.
Investicijski krediti za ruralni razvoj – krajem 2018.
Uoči potpisivanja sporazuma prvi je riječ dobio ministar Tolušić. -Ovi sporazumi će našim poljoprivrednicima osigurati najpovoljnije kredite za njihove investicije, po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji bankarski sektor trenutačno nudi u Hrvatskoj. Našim mljekarima omogućili smo kamatu od svega 0,1%. Za to smo izdvojili pola milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja. Ovo je dodatan vjetar u leđa svima onima koji žive od poljoprivrede, prerađivačke djelatnosti ali i šumarstva“ – naglasio je ministar Tomislav Tolušić te dodao – Kad sam preuzeo mandat ministra poljoprivrede svega 320 milijuna kuna projekata bilo je ugovoreno. U godinu i pol dana odobrili smo gotovo 8.500 novih investicija u vrijednosti od 4,8 milijarde kuna. Do kraja godine imat ćemo na desetke novih farmi, novih trajnih nasada, pogona za preradu. Poljoprivrednici će novom mehanizacijom obrađivati svoja polja, uz bolju lokalnu infrastrukturu, vodovode i ceste. Vjerujem da će sve ovo rezultirati snažnijom proizvodnjom domaće hrane, manjom potrebom za uvozom te boljim životom za naše poljoprivrednike. Značaj ovih sporazuma potom je naglasio i ministar Marić, koji je istaknuo da će i manji i srednji poljoprivredni proizvođači moći napokon dobiti financijsku sigurnost u svom poslovanju, bilo da je riječ o likvidnosti i obrtnim sredstvima, ili o investicijskim projektima i koristit će je oni proizvođači kojima je to najpotrebnije. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kao bitnu poruku ovih sporazuma navela je činjenicu da oni potvrđuju kako je poljoprivreda značajan dio gospodarstva i poljoprivrednici zaslužuju imati jednake mogućnosti povoljnog financiranja, stoga je pozvala poljoprivredne proizvođače, pa i manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva da iskoriste ovu mogućnost i da ne budu obeshrabreni da do ovih sredstava ne mogu doći i da je to negdje daleko u Zagrebu, jer su sredstva iz europskih fondova prilika koju mogu i trebaju iskoristiti. -Cijela Vlada čvrsto stoji iza hrvatske poljoprivrede, riječi su kojima je premijer Plenković odaslao snažnu poruku kako je ovaj mehanizam financijske potpore osmišljen upravo kako bi se osnažili domaći proizvođači. -Smatram da će poljoprivredni proizvođači uvidjeti u skorije vrijeme kako smo ovim financijskim instrumentima pogodili i ostvarili mehanizam koji će im omogućiti financijsku stabilnost kako bi što lakše i učinkovitije proizvodili i plasirali „od polja do stola“ kvalitetnu hranu za hrvatske potrošače, istaknuo je Plenković.
Financijski instrumenti
Nakon potpisivanja sporazuma detaljnije su predstavljeni financijski instrumenti (zajmovi/krediti i jamstva) kao novi oblik financiranja u Hrvatskoj, namijenjeni financijski održivim projektima, to jest onim projektima za koje se očekuje da će generirati dovoljno prihoda (ili ušteda kroz npr. energetske uštede) kako bi se primljena potpora mogla vraćati.
Financijski instrumenti:
– nude povoljnije uvjete – s obzirom na sufinanciranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), financiranje je uz niže kamatne stope od tržišnih, na duže vrijeme otplate i uz niže zahtjeve za osiguranjem kredita (kolateralom)
– predstavljaju vrstu potpore koja privlači zajednička ulaganja iz drugih (privatnih) izvora u svrhu ostvarenja ciljeva javnih politika: na primjer, uz 30-ak MEUR za Investicijske kredite, poslovne banke koje budu odabrane javnom nabavom (od strane HBORa) će doprinijeti istim iznosom, čime se udvostručuje dostupna omotnica tj. dostupni iznos financiranja za korisnike kredita
– teže je iskoristiti („ispucati”) pragove državnih potpora: u financijskim instrumentima u izračun državnih potpora ulazi vrijednost razlike između povoljnijih uvjeta (takozvani, bruto ekvivalent potpore) koje korisnik zajma ostvaruje u odnosu na tržišne uvjete
– povećavaju učinkovitost zbog svoje obnovljive (revolving) prirode financiranja: sredstva iz otplate kredita se ponovno koriste u iste svrhe, u istom sektorskom području u interesu javne politike
Kao preduvjet pokretanja financijskih instrumenata, provedena je prethodna (ex-ante) analiza, koja je potvrdila neostvareno kreditiranje (situaciju kad tržište ne odgovara u potpunosti na postojeće zahtjeve i potrebe) u sektoru poljoprivrede, prerade i šumarstva, točnije u podmjerama:
– 4.1 (ulaganja u poljoprivredna gospodarstva)
– 4.2 (ulaganja u preradu, marketing i/ ili razvoj poljoprivrednih proizvoda) – 6.4 (ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima)
– 8.6 (ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu i modernizaciju).
Sa 70,6 MEUR sredstava Programa ruralnog razvoja (iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj 85% + nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna 15%), stvorit će se omotnica od više od 100 MEUR financiranja dostupnog korisnicima temeljem tzv. efekta poluge, gdje banke ulažu vlastiti (privatni) kapital u financijske instrumente, investicijske kredite, povećavajući ukupnu alokaciju iz PRR-a (a omotnica može narasti i do dvostrukog iznosa uloženog iz PRR, na više od 140 MEUR). Razlog uvođenja financijskih instrumenata je otežan pristup financiranju, zbog:
– nedostatnih instrumenata osiguranja (kolaterala)
– selektivnog pristup financiranju od strane banaka (banke nisku sklone financirati neka ulaganja, ili nude uvjete koje poljoprivrednicima nisu prihvatljivi)
– visoke kamatne stope
– naknada za obradu kredita i troškova polica osiguranja koje povećavaju troškove kredita
– nedostatak vlastitog učešća
Utvrđene su potrebe za financiranje:
– kreditiranje obrtnih sredstava
– kupnje opreme ili nematerijalne imovine
– kupnje stoke
– kupnje poslovnih prostora
– kupnje prostora za proizvodnju
– najam opreme/strojeva
– financiranje novog proizvoda/usluge
– izlazak na novo tržište/međunarodno tržište
– povećanje energetske učinkovitosti tvrtki.
Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj
– predstavljaju kolateral za kredite kod poslovnih banaka, za ulaganja u imovinu i obrtni kapital
– maksimalni iznos jamstva 1,3 MEUR, maksimalna stopa do 80%, maksimalno trajanje do 15 godina
– HAMAG-BICRO predviđen je za izravnu provedbu jamstava, putem financijskih institucija (poslovnih banaka, leasing društava) koje će se javiti na poziv za iskaz interesa: banke i ostale financijske institucije podnose zahtjev HAMAG-BICRO-u za izdavanjem jamstva za kredite
– pogodnosti: povoljnije financiranje od strane banaka (radi smanjene potrebe za kolateralom) i niža kamata (radi smanjenog rizika za banke)
– kombinacija Pojedinačnog jamstva s drugim financijskim instrumentima ESI fondova je zabranjena u sklopu iste investicije, a kombinacija s bespovratnim sredstvima bit će moguća za kredite kojima se zatvara financijska konstrukcija po dobivanju bespovratnih sredstava (za troškove prihvatljive za bespovratna sredstva)
Mikro i mali zajmovi za ruralni
– mikro zajmovi (1.000 – 25.000 EUR) i Mali zajmovi (25.001 EUR – 50.000 EUR)
– mogućnost počeka do 12 mjeseci, bez naknade za obradu zahtjeva, rezervaciju sredstava, interkalarne kamate, naknade za prijevremenu otplatu kredita te bez obveze vlastitog učešća krajnjeg primatelja
– kamate do 0,5 i 1,0% za investicijske zajmove (ovisno o razvijenosti JLS ulaganja)
– rok otplate do 10 godina
– HAMAG-BICRO predviđen za izravnu provedbu – zaprimanje, obradu, procjenu, odobrenje zahtjeva i isplate
– namjena: investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući i obrtna sredstva do najviše 30% ukupnog iznosa zajma
– kombinacija Mikro i Malih zajmova s bespovratnim sredstvima ili drugim financijskim instrumentima bilo kojeg od ESI fondova je zabranjena u sklopu iste investicije
Iznimno za mljekarski sektor (za minimalno 50% investicije za ulaganja u predmetni sektor tj. za primarne proizvođače u području govedarstva, kozarstva i ovčarstva te prerađivače – mljekare i sirane) kamatna stopa će biti 0,1%.
Investicijski krediti za ruralni razvoj (okvirno dostupni do kraja 2018.):
– investicije do oko 1 MEUR u materijalnu i nematerijalnu imovinu
– povoljniji uvjeti kreditiranja poljoprivrede, prerade, šumarstva u cilju povećanja proizvodnje i izvoza
– visina kamatne stope definira se ovisno o ponudama poslovnih banaka u postupku javne nabave), mogućnost počeka do 3 godine (5 godina za trajne nasade)
– rok otplate do 15 godina
– HBOR predviđen da upravlja fondom, odobravanje kredita bit će putem poslovnih banaka koje će se izabrati putem javne nabave
– financiranje trajnih obrtnih sredstava povezanih s investicijom, do najviše 30% ukupnog iznosa kredita ili do 200.000 EUR, što god je više
– kombinacija Investicijskih kredita s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima bilo kojeg od ESI fondova je zabranjena u sklopu iste investicije
Namjera je ovim instrumentima poticati poljoprivrednike da poduzetnički razmišljaju i odmaknu se od kulture ovisnosti o bespovratnim sredstvima na koja su navikli. Financijski instrumenti jesu po definiciji oblik potpore koja se vraća, no postoje brojne prednosti u odnosu na bespovratna sredstva. Kroz financijske instrumente, osim povoljnijih uvjeta od tržišnih, korisnicima će biti zanimljivo to što će obrada zahtjeva biti brža i brže odobrenje sredstava nego kod bespovratnih sredstava i što Agencija za plaćanja neće obavljati kontrole kao kod bespovratnih sredstava (kontroliraju HAMAG i poslovne banke koje ugovori HBOR, koji su predviđeni za provedbu financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja). Osim toga moguće je financiranje obrtnih sredstava, kupnje živih životinja, jednogodišnjeg bilja i manje administrativno opterećenje korisnika u provedbi. Financijski instrumenti PRR-a neće se moći kombinirati za istu investiciju ni međusobno, ni s drugim financijskim instrumentima financiranima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Kombinacija pojedinačnih jamstava s bespovratnim sredstvima PRR-a bit će moguća za kredite kojima se zatvara financijska konstrukcija po dobivanju bespovratnih sredstava. Za zatvaranje financijske konstrukcije za korisnike koji koriste bespovratna sredstva PRR-a, i dalje će biti aktivna nacionalna kreditna linija HBOR-a po 1,7% koja je „state aid free“. Refinanciranje prethodnih zaduženja nije dopušteno ovim financijskim instrumentima po pravilima EU, no kroz zajmove i kredite uvjeti za financiranje obrtnih sredstava su jako povoljni.
