Intenzivne klimatske promjene sve su vidljivije kroz porast temperatura, utjecaj na razine vodotoka i količine dostupne vode. Poljoprivreda je posebno osjetljiva na njih, a ribnjačarstvo se zbog nepredvidivih oscilacija količine i temperature vode suočava s velikim izazovima.
Ribnjačarstvo Končanica ima tradiciju uzgoja ribe dužu od stotinu godina i najstarije je u Republici Hrvatskoj. Izgradnja ribnjaka započela je 1900. godine. Financiralo ih je i izgradilo mađarsko dioničko društvo za ribogojstvo „Magyar Togazdasagok“, po projektu inženjera Josipa Ivančića. Ribnjaci su izgrađeni uz gornji tok rijeke Ilove na ukupno 1.362 ha od kojih je 1.230 ha vodenih površina. Ondje se 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, proizvodilo 1.800 tona ribe. Danas je ta količina znatno manja i godišnje se proizvede između 600 i 700 tona.
Hidrološka nestabilnost
Ribnjačarstvo izravno ovisi o hidrološkim i klimatološkim uvjetima. Suše, poplave, oscilacije temperature vode i njeno isparavanje – sve su to jasno vidljive posljedice klimatskih promjena koje otežavaju uzgoj ribe. Osnovni uvjet funkcioniranja ribnjaka je stabilan dotok vode jer o tome ovisi njihovo redovito punjenje, ali i održavanje kvalitetnih uvjeta za uzgoj, primjerice reguliranje temperature i razine otopljenog kisika. Što je dotok vode manji, veća je osjetljivost ribnjaka na ekološke poremećaje, a time i smanjena mogućnost održavanja proizvodnje.
Na slivnom području Ilove sve je češći vrlo nizak vodostaj i opskrba vodom je sve neizvjesnija. Zbog lošeg hidrološkog režima dio ribnjaka nije u proizvodnoj funkciji već služi kao akumulacija vode. To se pokazuje nedovoljnim za osiguravanje stabilnih uvjeta. Potrebu za uvođenjem dodatne prilagodbe potvrđuje i analiza hidroloških i klimatoloških podataka.
U zadnjih nekoliko desetljeća povećana je hidrološka nestabilnost, nepredvidiva raspodjela oborina i sve su izraženije oscilacije u godišnjim količinama oborina, kao i vidljiv trend kontinuiranog pada srednjeg protoka vode. Vidljiv je i porast isparavanja vode s površine koji, uz isparavanje vode iz biljaka, doprinosi ukupnom gubitku vode iz ekosustava i uzrokuje dodatni stres na vodne resurse.
Analiza pokazuje i velik rast minimalnih temperatura, izraženije oscilacije maksimalnih temperatura te opći porast prosječnih godišnjih temperatura. Nakon 2000. godine sve su češće i veće rekordne maksimalne temperature. Naročito zabrinjava što minimalne temperature rastu znatno brže od maksimalnih. To može dovesti do smanjenog noćnog hlađenja, povećanog zadržavanja topline u atmosferi i većeg stresa na vodne resurse. Dugoročno, to može dovesti do promjena u evaporaciji, režimu oborina i ukupnoj hidrološkoj bilanci.
Tehnološke prilagodbe uz obnovljive izvore energije
Sve te promjene utječu na smanjivanje količine vode i traže nužne tehnološke prilagodbe. One su ključne ne samo za očuvanje proizvodnje ribe, nego i za očuvanje prirode u kojoj su ribnjaci smješteni. S tim ciljem Ribnjačarstvo Končanica razvija tehnološke inovacije koje uključuju obnovljive izvore energije. Da bi se prirodni resursi koristili što racionalnije, planirano je uvođenje recirkulacijskog sustava uzgoja ribe koji omogućuje ponovno korištenje već iskorištene vode. Električna energija potrebna za rad pumpi unutar tog sustava planirana je postavljanjem solarnih panela koji će napajati i elektrolizator vode za proizvodnju kisika namijenjenog obogaćivanju vode. S obzirom na to da prekid napajanja električnom energijom na samo pola sata u pojedinim fazama uzgoja može dovesti do gubitka cjelokupnog proizvodnog ciklusa godišnje proizvodnje, razvija se sustav koji omogućuje pouzdanu i dugoročnu opskrbu energijom.
Plutajući fotonaponski paneli ovdje nisu samo rješenje za sigurnu energetsku opskrbu nego i za postojeće izazove klimatskih promjena. Njihovo postavljanje će znatno smanjiti isparavanje vode iz ribnjaka, a pojedine studije pokazuju da je to smanjenje gubitka vode moguće i do 80%, ovisno o stupnju pokrivenosti površine. Utjecat će i na smanjenje temperaturnih amplituda vode tako što će danju sprječavati njeno prekomjerno zagrijavanje, a noću zadržavati toplinu. Djelomičnim zasjenjenjem će smanjiti izloženost površine vode sunčevoj svjetlosti i time ograničiti njeno prekomjerno cvjetanje te osigurati povoljne biološko-kemijske uvjete za dobro zdravstveno stanje riba.
Očuvanje ribnjačarstva je i očuvanje prirode
Kod planiranih tehnoloških poboljšanja velika se pozornost posvećuje prilagodbi suživota s prirodom jer je Ribnjačarstvo Končanica u području ekološke mreže Natura 2000 koja podržava načelo održivog razvoja. Cilj je da projekt tehnološkog poboljšanja osigura vrstama prisutnima na lokalitetu dovoljno ribe za prehranu, a uz to omogući sigurnu i stabilnu ribnjačarsku proizvodnju. Upravo zbog toga je obuhvat kontrolirane proizvodnje u recirkulirajućem sustavu, zajedno s pratećom tehnologijom, planiran isključivo na manjoj površini cjelokupnog ribnjaka, dok će glavnina ribnjačarskog kompleksa i dalje služiti za tradicionalnu akvakulturu prilagođenu prirodnom staništu.
Stogodišnje ribnjačarstvo mora se prilagoditi i biti održivo u današnjim uvjetima. Ako bi došlo do gubitka ribnjačarske djelatnosti, došlo bi i do nestajanja postojeće vodene površine, a to bi dugoročno narušilo ekosustav Končanice. Za uzgoj ribe važno je biti sjedinjen s prirodom, razumjeti klimatske promjene i prilagoditi im se. Ulaganje u inovativna rješenja, uz primjenu novih tehnologija i obnovljivih izvora energije, može pomoći i očuvanju ribnjaka i zaštiti prirode.
