U našim člancima predstavit ćemo djelatnike Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – savjetnike naših poljoprivrednih proizvođača, čije su aktivnosti, trud i rad često nedovoljno pokazani i priznati. U ovom članku možete doznati više o mr.sc. Robertu Črepu, načelniku Sektora za savjetovanje i podršku razvoju mladih poljoprivrednika.

Mr. sc. Robert Črep, diplomirani je inženjer agronomije, smjera Agroekonomika na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, koji je na istom fakultetu i magistrirao 2010. godine. Nakon završetka studija radio je u tvrtki Obiteljsko gospodarstvo d.o.o, ali ubrzo se zaposlio u tadašnjem Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu, kao stručni suradnik. Potom je napredovao na mjesto stručnog savjetnika i višeg stručnog savjetnika.

Bio je voditelj odjela u „Savjetodavnoj službi“ koja je 2011. – 2012. bila u sastavu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Nakon razdvajanja „Savjetodavne“ s HPK, od 2013.-2018. viši je koordinator za razvojne programe i projekte. 2018. – 2019. g. u novoimenovanoj Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi (HPŠSS) i pomoćnik ravnatelja. Integriranjem HPŠSS u Ministarstvo poljoprivrede, 2019.g. osniva se Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Tamo postaje načelnik navedenog sektora. Stručni interesi su mu agroekonomija, ruralni razvoj, pametna poljoprivreda, AKIS sustav i inovacije u poljoprivredi.

Roberte, možete li opisati svoj radni dan/tjedan?

Svaki moj radni dan odnosno moje aktivnosti su poprilično raznolike i dinamične. Veći dio poslova odnosi se na kreiranje, koordinaciju i upravljanje poslovima u mojoj nadležnosti odnosno nadležnosti Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Naša uprava je na terenu više poznata pod nazivom „Savjetodavna služba“. Značajni dio poslova koji obavljam vezan je uz komunikaciju s nadređenim ravnateljem, najbližim suradnicima te s kolegama na terenu. S obzirom da je naša uprava u stvari savjetodavna služba, koja je zasigurno najbliža poljoprivrednicima na terenu, veliki dio poslova odnosi se na prijenos informacija i potporu poljoprivrednicima kako bi se oni što bolje snašli u svom poslovnom okružju.

Jedna od naših uloga je i da prepoznamo i potrebe poljoprivrednika kako bi mi mogli raditi i na principu „odozdo prema gore“ te na taj način katalizirati procese na bolje. U mom poslu ne nedostaje i kreativnog rada. Tako sam primjerice dobrim dijelom uključen u procese unapređenja Sustava prijenosa znanja i inovacija sukladno Strateškom planu ZPPa (AKIS) u kojem je savjetodavna služba jedan od ključnih dionika. Nadalje, zajedno sa svojim vrijednim suradnicima, sudjelujem u kreiranju, koordinaciji i upravljanju aktivnostima iz projekta „Pametna poljoprivreda“ koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Krajnje koristi od ovog projekta imaju poljoprivrednici, ali i drugi dionici AKIS sustava u RH.

Osim administrativnih teškoća, što najviše muči poljoprivrednike s kojima radite?

Administrativne poteškoće dobrim dijelom proističu iz provedbenih uredbi u okviru ZPPa. Ministarstvo poljoprivrede pa tako i naša uprava pokušava relaksirati ova opterećenja koliko je god to moguće. Poljoprivrednici su naravno suočeni sa brojnim izazovima ovisno o sektoru odnosno pretežitoj proizvodnji kojom se bave. Čini mi se da su zadnjih nekoliko godina najveći izazov za poljoprivrednike vremenske neprilike uzrokovane klimatskim promjenama. Veliki problem je i radna snaga. Posebice, to se dobrim dijelom odnosi na one poljoprivrednike koji trebaju radnike u određenoj sezoni svoje proizvodnje ili povremene poslove. Za dio „malih“ poljoprivrednika jedan je od problema i oporezivanje odnosno plaćanja za obvezna osiguranja.

Što vam je najdraže u radu s poljoprivrednim proizvođačima?

Najdraže mi je kad možemo pomoći da se riješi neki problem. Kada to uspijemo, i kada vidimo zadovoljstvo u njihovim očima onda je nama to znak, a i daljnji poticaj da radimo dobre stvari. Sretna i olakotna okolnost je što mi u javnoj savjetodavnoj službi imamo brojne vrsne kolege koji pokrivaju gotovo sva područja poljoprivredne proizvodnje, dopunskih djelatnosti poljoprivrede i ostala popratna znanja za uspješno bavljenje poljoprivredom.

Poljoprivrednicima na neki od njihovih upita često znam reći: „ Ja ne znam, ali znam tko zna“. U svakom našem područnom uredu postoje kontakt informacije o savjetniku s njegovim brojem mobilnog telefona te email adresom. Sve informacije i kontakti naših savjetnika mogu se vrlo jednostavno naći i na našoj AKIS platformi https://akis.mps.hr/ te na stranicama savjetodavne službe https://www.savjetodavna.hr/.

Prethodni članakCilj je povećanje konkurentnosti poljoprivrede uz uravnotežen razvoj ruralnih krajeva
Sljedeći članakAntidepresivi – korisni lijekovi današnjice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.