Oluci služe odvodnji oborinskih voda s krovne plohe i time se štite zidovi i podna razina kuća od oštećenja vodom. No, nisu rijetki oni koji zanemare ili ne stignu očistiti odvodne žlijebove na krovovima ili oko kuća ili vikendica, pa kad dođe do oštećenja cijevi ili do poplave, postanu svjesni problema.

Cilj redovitog čišćenja i održavanja oluka je očuvanje njihove funkcije, sprječavanje začepljenja i oštećenja cijevi i žlijebova odvodnje i nesmetano otjecanje oborinskih voda. U suprotnom, na krovnoj površini dolazi do skupljanja naslaga raznih materijala, kao što su lišće, mahovina, grančice, a česta je pojava i začepljenja oluka ptičjim gnijezdima, što prouzrokuje prelijevanje i zadržavanje oborinskih voda na krovnim plohama i u odvodnim sustavima. Propuštanjem redovitog čišćenja oluka dolazi do nakupljanja stranog materijala i sustav odvodnje kišnice s krova više nije u punoj funkciji.

Začepljenje sustava cijevi za odvodnju kišnice s krova otvara mogućnost za prelijevanje vode iz cjevovoda na fasadu, te njeno prljanje i oštećivanje kao najgori mogući ishod. Kod niskih temperatura zraka neprohodni cjevovodi za odvodnju kišnice mogu prouzročiti formiranje ledenih siga, koje mogu visjeti s rubova cijevi i oluka. Njihovo odlamanje i pad opasne su pojave i valja ih svakako izbjeći. Redovito čišćenje i pregled sustava cijevi i oluka za odvodnju kišnice siguran su put ka punoj funkcionalnosti ovog sustava, bez bojazni od opasnih situacija, ozljeda i štete.

Preporučamo vam čišćenje oluka barem jednom godišnje, a svakako je idealno vrijeme kad je optimalan učinak ovog zahvata kasna jesen ili početak zime, kad je već većina lišća opala s drveća.

Čišćenje žlijeba odozdo pomoću sustava namjenskih priključaka i to bez potrebe za uporabom ljestava, ne predstavlja problem. Sustav priključaka za pranje i čišćenje olučnih odvodnih cjevovoda je modularni sustav, uporabljiv i prilagodljiv različitim modelima puhača za lišće. Sklapanje ovog sustava priključaka relativno je jednostavno, a ukupna duljina posve sklopljenog sustava iznosi približno 3 metra. Na kraju sustava cijevi nalazi se čvrsti zakrivljeni dio, koji omogućava i olakšava čišćenje i pranje cijevi umetanjem priključka s donjeg kraja cijevi. Pomoću ovog seta cijev možete ispuhati i očistiti s poda, bez korištenja ljestava. Ovakav način čišćenja oluka posebno je prikladan kada je žlijeb začepljen stranim zaglavljenim tijelom, a kao što je na primjer nakupina suhog opalog lišća koje se još može otpuhati pomoću puhača.

Kad je slivna cijev odvodnog sustava posve začepljena, preporučamo vam da pribjegnete tehnici čišćenja i pranja odvodnih cijevi pomoću sustava cijevi za pranje i čišćenje pod visokim tlakom, a koji su prilagodljivi i iskoristivi s visokotlačnim peračima. Po obavljenom čišćenju sustava krovnog oluka preporučamo čišćenje i pranje sustava odvodnih cijevi za oborinske vode.

Izvor teksta i fotografija: www.unikomerc-uvoz.hr

Prethodni članakMrkva je otporna na niske temperature
Sljedeći članakKako održavati ukrasni travnjak zimi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.