Procjenjuje se da se mrkva u Hrvatskoj proizvodi na oko više od 2000 hektara. To se odnosi na proizvodnju za tržište i industriju. Ostalo je manja proizvodnja na domaćinstvima za obiteljske potrebe.
Mrkva se može dobro uklopiti u ratarske i povrćarske plodorede kao okopavina. Dolazi nakon kultura gnojenih organskim gnojivima. Dobre su pretkulture kupusnjače, tikvenjače i žitarice, ali ne kukuruz.
Voli pjeskovite ilovače i ilovaste pjeskulje
Za jednoličan i pravilan razvoj zadebljalog korijena mrkve najprikladnija su lakša tla, pjeskovite ilovače i ilovaste pjeskulje bez skeleta s više od 3 % humusa. Teška tla s velikom zastupljenosti gline nisu prikladna za uzgoj mrkve zbog nepovoljnog vodno-zračnog režima i velikog otpora. To može utjecati na nejednoliko nicanje, nepravilan oblik korijena mrkve i teškoće pri vađenju. Zbog umjerene potrebe za toplinom i otpornosti na niske temperature mrkva se može uzgajati u kontinentalnoj, mediteranskoj i planinskoj klimi. Različiti ekološki uvjeti tih klimatskih područja omogućuju više rokova sjetve i dospijevanja mrkve za tržište i preradu.
Mrkva se može dobro uklopiti u ratarske i povrćarske plodorede kao okopavina. Dolazi nakon kultura gnojenih organskim gnojivima. Dobre su pretkulture kupusnjače, tikvenjače i žitarice, ali ne kukuruz. Ovisno o klimatskim uvjetima nakon rane mrkve može se uzgojiti i drugi usjev, kao jesenske kupusnjače, špinat, radič i dr., a prije mrkve za jesensku i zimsku potrošnju može doći neka rana proljetna kultura, salata, luk srebrenac, grašak i sl.
U kulinarstvu se mrkva upotrebljava na mnogo načina. Koristi se kao svježa za salate ili kuhana kao varivo, u juhama ili kao prilog. Mrkva sadrži jako hranjive i kvalitetne tvari u dnevnom obroku, što je prikazano u tablici 1. (u %):
Voda 86,5-93,0 Sirove bjelančevine 0,5-1,2 Sirove masti 0,1-0,3 Ugljikohidrati 5,8-8,8 Šećeri 4,8 Vlakna 0,6-1,32 Minerali 0,66-1,0 
Potreba za hranivima i gnojidba
Gnojidba mrkve zrelim stajskim gnojem uz primjenu u jesen može biti vrlo korisna. Gnojidba nezrelim stajskim gnojem kao i nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena. Također, mogu pospješiti napad mrkvine muhe. Pri planiranju gnojidbe mrkve treba uzeti u obzir opskrbljenost tla i potrebna hraniva za lišće. U početnoj fazi rasta mrkva je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tekućoj fazi tla, naročito za sušnog vremena. Zbog toga je bolje kalij i fosfor primijeniti uz jesensku obradu, manji dio dušika u predsjetvenoj pripremi, a ostali dio u prihrani. Prema tome, dušična gnojiva treba primijeniti u dva ili tri navrata u prvoj polovici vegetacije. Prevelike količine dušika mogu uzrokovati prebujnu masu, slabu obojenost korijena, slabiju skladišnu održivost, odnosno ranije tjeranje novih izboja i brže kvarenje. Dobra ishranjenost kalijem utječe na dobru održivost, veći sadržaj šećera i bolji okus mrkve.
Priprema tla za sjetvu
Za ranu proljetnu sjetvu mrkve potrebna je zimska obrada tla na 25 do 30 cm dubine uz podrivanje. Također i primjena osnovne gnojidbe fosforom i kalijem. Za kasniju sjetvu mrkve za jesensku i zimsku potrošnju moguća je i rana proljetna obrada ovisno o tipu tla i pretkulturi. Sjetva na gredice različite širine ima prednost, naročito za ranu mrkvu, jer se površina gredice prije zagrije. Sjetveni sloj tla mora biti dobro izravnan, fine mrvičaste strukture, da se omogući pravilno polaganje sjemena na istu dubinu, što je jedan od preduvjeta jednoličnog nicanja.
Pri određivanju sjetvene norme treba obratiti pažnju na klijavost i krupnoću sjemena, jer razlike u krupnoći mogu biti dosta velike. Najbolje je koristiti kalibrirano sjeme tretirano protiv mrkvine muhe i gljivičnih nametnika. Način sjetve ovisi o namjeni mrkve i opremi za vađenje, što je prikazano u tablici 2.
Namjena uzgoja Razmak redova cm Broj biljaka/m² Količina sjemena, kg/ha Planirani prinos, t/ha Rana za vezice širom Na gredice 500-800 10-17 30-50 Srednje rana i ljetna 20-30 na gredice 150-250 3-6 20-30 Jesenska za skladištenje 30-40 90-110 1,4-3 40-60 Jesenska za preradu 45 50-70 0,8-1,4 40-60
Sjetvene redove treba lagano potisnuti odgovarajućim valjkom. Za ranu proizvodnju mrkve u kontinentalnom području preporučuje se i predzimska sjetva koncem listopada ili u studenome. Tijekom zime sjeme ostaje u tlu i tek malo proklija, a u proljeće čim to vrijeme dopusti nastaviti rast. Zbog visokih temperatura tla i potrebe gotovo neprekidnog orošavanja između sjetve i nicanja izbjegava se sjetva u svibnju, lipnju i srpnju. Sjetvom kultivara različite dužine vegetacije postiže se berba ljeti, kad je inače usporen rast pri visokim temperaturama.
Mrkva se može vaditi i prije tehnološke zrelosti
Kad počnu žutjeti vrhovi lišća, naročito donjeg, mrkva ulazi u mirovanje i zrela je za vađenje. Tada završava proces nakupljanja asmilata u korijenu, korijen je najbogatiji šećerima, beta karotenom, a ima najbolji okus. To je tehnička zrelost kada je mrkva najprikladnija za preradu, naročito preradu sušenjem i za uskladištenje. Mrkva se može vaditi i koristiti i prije pune tehnološke zrelosti, što je redovito slučaj za mrkvu koja se prodaje u vezicama, a često i za mrkvu za prodaju u svježem stanju bez lišća, a katkad i za preradu sterilizacijom i zamrzavanjem. Vrijeme vađenja treba pažljivo odabrati, kada je tkivo korijena dovoljno čvrsto (100 i više dana nakon sjetve) da se izbjegne pucanje i lomljenje korijena pri vađenju i doradi.
