Podsjetimo se kako je u ovoj mjeri omogućeno ulaganje u sektor ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje, slatkovodne akvakulture, sektor usluga, sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima i sektor obnovljivih izvora energije. Za razliku od ranije, sektor proizvodnje gljiva je prebačen iz Mjere 302 u Mjeru 101, čime je omogućeno ulaganje u objekte za proizvodnju gljiva znatno većih površina no što je to bilo ranije.

Ruralni turizam
Dosadašnjim je Pravilnicima bilo određeno kako se ulaganja mogu provoditi samo u naseljima „D“ kategorije kao i u neklasificiranim naseljima u skladu s Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede. Nakon izmjena, prihvatljivim se naseljimasmatraju i ona „C“ kategorije, čime je omogućeno ulaganje u znatno većem broju naselja Republike Hrvatske. Kako bi se izbjegla svaka nedoumica o tome kojem razredu pripada pojedino naselje u kojem se planira ulaganje, novim je Pravilnikom propisano kako će nadležna turistička zajednica izdavati Potvrde o razvrstavanju naselja u turistički razred, pa je ovo preporuka svima da već sada provjere prihvatljivost ulaganja u svom naselju.

Tradicijski obrti
U ranijim je natječajima ulaganje u ovaj sektor bilo ograničeno na popis od 20ak tradicijskih obrta, dok su s popisa bili izostavljeni neki obrti, poput, primjerice, zlatarskog ili kamenoklesarskog. Izmjenama Pravilnika, navedeni je popis u potpunosti brisan, odnosno ulaganja su sada dopuštena svim obrtnicima koji su registrirani u skladu s odredbama Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/07). Važno je naglasiti i da, ukoliko se radi o tradicijskom, odnosno umjetničkom obrtu vezanom uz proizvodnju hrane neživotinjskog podrijetla, korisnik mora biti upisan u Upisnik registriranih objekata koji vodi Ministarstvo zdravlja.

Korisno je naglasiti kako za ulaganja u ovaj sektor ne postoji ograničenje primjene, osim generalnog ograničenja naznačenog IPARD programom, koji de finira kako su ulaganja prihvatljiva u ruralnim područjima RH, gdje pak spadaju sva područja RH izuzev naselja Zagreb i Sesvete. Dakle, u sektor tradicijskih obrta mogu ulagati i obrtnici iz npr. Slavonskog Broda ili Splita.

Sektor izravne prodaje
Novost se u ovom sektoru odnosi na mogućnost ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata i za izravnu prodaju vlastitih ribljih proizvoda, odnosno suvenira na  poljoprivrednom gospodarstvu. Do sada je isto bilo moguće samo za poljoprivredne proizvode. Prerada na poljoprivrednom gospodarstvu U ovom je sektoru sada omogućeno i ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu ribe, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva, uz već moguća ulaganja u objekte za preradu mlijeka, mesa, voća, povrća. I nadalje je prihvatljivo ulaganje u objekte za skladištenje i pakiranje proizvoda. Ovom izmjenom omogućena su ulaganja i u preradu ljekovitog bilja, primjerice, destilaciju eteričnih ulja i sl. S uvođenjem novih mogućnosti ulaganja, uvode se i novi specifični kriteriji. Tako svi korisnici i nadalje trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ovisno o vrsti prerade i konačnom proizvodu, moraju zadovoljiti određene kriterije.

Za preradu mlijeka, mesa i riba:
Korisnik treba biti odobren ili registriran u skladu s:
– Pravilnikom o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10 i 133/10) i
– Pravilnikom o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, 55/09 i 130/10).

Za preradu voća, povrća, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja:
Korisnik treba biti upisan u Upisnik registriranih objekata koji vodi Ministarstvo zdravlja, odobren od Povjerenstva za kozmetiku s posebnom namjenom pri Ministarstvu zdravlja te odobren ili registriran u skladu sa:
– Zakonom o hrani (NN 46/07, 155/08 i 55/11)
– Pravilnikom o jakim alkoholnim pićima (NN 61/09, 141/09 i 104/11)
– Pravilnikom o upisu destilatera (NN 137/05)
– Pravilnikom o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, 55/09 i 130/10)
– Zakonom o predmetima opće uporabe (NN 85/06 i 75/09)
– Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (NN 125/09).

Sektor obnovljivih izvora energije
I ovaj je sektor doživio značajne izmjene. Tako je umjesto ulaganja isključivo u bioplinska postrojenja, sada prihvatljivo ulagati u sve oblike obnovljivih izvora energije, odnosno u postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste obnovljive izvore energije, odnosno u kogeneracijska postrojenja za koja nositelj projekta ili proizvođač može ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije i koja su priključena na distribucijsku mrežu.

Potpora
Novim je pravilnikom definirano kako jedan korisnik za trajanja IPARDa u mjeri 302, može ostvariti potporu za prihvatljive izdatke, neovisno o ukupnim vrijednostima ulaganja, koji ne prelaze 975.000 EUR, ukoliko se jedno od ulaganja odnosi na obnovljive izvore energije, ili 450.000 EUR ukoliko se ulaganja provode u ostalim sektorima. Potpora i nadalje iznosi 50% vrijednosti prihvatljivih izdataka.

Iznosi potpore i dalje ostaju isti, odnosno, maksimalna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu iznosi 150.000 EUR-a u svim sektorima, osim sektora obnovljivih izvora energije gdje iznosi 675.000 EUR-a.

Prethodni članakBranje, sušenje, čuvanje i upotreba ljekovitog bilja
Sljedeći članakNjoki s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.