Novi Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda je izašao. Kad su u pitanju vremenske (ne)prilike, sa sigurnošću možemo predvidjeti jedino da nas i u budućnosti čeka nepredvidljivo vrijeme uz nagle ekstreme i elementarne nepogode, koje će uzrokovati štete u poljoprivredi. Stoga prenosimo najbitnije odredbe vezano uz poljoprivredu iz novog Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda koji je objavljen u Narodnim novinama broj 65/19. i primjenjuje se od 13. srpnja 2019. godine.
Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda propisuje sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda sukladno odredbama Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine, broj 16/19). Registar šteta od prirodnih nezgoda predstavlja središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske, te se u njemu prikupljaju i evidentiraju podaci na temelju izvršenih procjena šteta od strane općinskih/gradskih/županijskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila uz napomenu da uvjet za procjenu štete mora biti proglašenje prirodne nepogode, s tim da se Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode.
Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište gdje prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta. Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja, dok je trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje uz napomenu da je kao dokaz potrebno osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova, time da tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.
Međutim, iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini. Podjela građevinskog zemljišta u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode, time da se ako takve podjele nema, primjenjuju važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta. Međutim, što se tiče procjene štete na šumskom zemljištu ona se obavlja po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu.
Procjena štete u poljoprivredi
Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća
procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u
poljoprivredi, i stočarstvu gdje se štete obračunavaju prema mjestu prijave
štete, time da istu mogu prijaviti svi oni poljoprivredni proizvođači upisani
u Upisnik poljoprivrednika. Također napominjemo, da svaka prijava štete od
prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog
proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj
katastarske čestice.
Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak prihoda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda gdje se navedena šteta utvrđuje umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture.
Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze gdje se pojedini iznos štete obračunava umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.
Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi
U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja, time da šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama, te je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.
Navedena vrsta štete procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.
Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama te se broj uginule stoke utvrđuje po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage, s tim da je šteta jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i jedinstvene cijene.
Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po kulturama objavljuju se na Internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr.
Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 20 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći.
Županijsko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske koje sadrži objedinjene podatke gradskih i/ili općinskih povjerenstava.
Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u
roku 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli
sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom
povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i
djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne
nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Načini ostvarivanja prava na naknadu štete
S obzirom da povjerenstvo na razini općine, grada i županije izrađuje izvješće o utrošenim sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske, i to samo u slučajevima kad je proglašena prirodna nepogoda, preporučljivo je osigurati vlastitu imovinu (npr. poljoprivredno zemljište, šume, opremu i sl.).
Stoga ukazujemo na mjeru 17. Upravljanje rizicima – Podmjeru 17.1.
Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. putem koja
podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za
financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja.
Naime, maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku iznosi 75.000 € u kunskoj protuvrijednosti, te se odnosi na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni, time da će se odobriti potpora u iznosu do 70% prihvatljive premije osiguranja. Također ističemo da isti (jedan) korisnik može podnijeti više zahtjeva za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, dok se zahtjev može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja uz napomenu da broj zahtjeva za isplatu potpore odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen.
Pretplatite se OVDJE te budite u korak s najnovijim događanjima i saznanjima iz poljoprivrede.
