""Ove je godine za izravnu potporu poljoprivrednicima na raspolaganju bilo sljedeće:
2,65 milijardi kuna – Izravna plaćanja
138,6 milijuna kuna – Državna pomoć osjetljivim sektorima (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje)
27,4 milijuna kuna – EU interventna potpora stočarima za krave u proizvodnji mlijeka
596,4 milijuna kuna – IAKS mjere ruralnog razvoja (M10 – Agrookoliš, M11 – Ekološka poljoprivreda i M13 – Područja s posebnim ograničenjima) Struktura financijske omotnice izravnih plaćanja (unaprijed utvrđeni postotci potpore):
Program osnovnog plaćanja s nacionalnom rezervom = 43% (Osnovno, Zeleno, i Preraspodijeljeno plaćanje, Mladi poljoprivrednici)
Zeleno plaćanje = 30%
Proizvodno vezana potpora = 15% (krave dojilje, ovce i koze, tov junadi, krave u proizvodnji mlijeka, voće i povrće, krmni proteinski usjevi i šećerna repa)
• Preraspodijeljeno plaćanje = 10%
Potpora za mlade poljoprivrednike = 2%
Po prvi put do sada dio novca je avansno plaćen u istoj proizvodnoj godini kada su poljoprivrednici podnijeli zahtjev za potporu (2015.). Tako je u studenom 2015. poljoprivrednicima isplaćen predujam od 750 milijuna kuna. Isplata izravnih plaćanja nastavljena je I ratom u travnju, a završena II ratom u lipnju ove godine.

Kontrole na terenu

U tijeku je poravnavanje računa za proizvodnu 2015. godinu, tijekom kojeg se isplaćuje i posljednja kuna koju je Agencija dužna isplatiti za svaku vrstu potpore. Već su započele kontrole na terenu prije isplate predujma za proizvodnu 2016. godinu, koja je u iznosu od 776 milijuna kuna planirana za jesen.

Poljoprivrednici nisu dobili fiksni iznos novca po hektaru, nego prema pravima na plaćanja koje im je Agencija unaprijed izračunala i to sve do 2019. godine (za cijelo programsko razdoblje ZPP EU).

Isplata potpora je kompleksan i dugotrajan proces, a nakon isplate sve izvještaje Agencija šalje u Europsku komisiju – i sve mora odgovarati. Europska komisija je zbog prijelaza na novi obračun potpora i poteškoća s kojima se suočavaju agencije za plaćanja, svakoj zemlji članici EU omogućila produljenje roka isplate, ali Hrvatska to nije zatražila, jer za to nije bilo potrebe.

Za 1 hektar moguće čak 7 vrsta potpora

Uplata pojedinačnih potpora po poljoprivrednom gospodarstvu bilo je mnogo – zato što se gotovo svaka (od 27) potpora isplaćuje iz 4 različita izvora – EAGF, EAFRD i Državni proračun (EU i HR dio). Primjerice, za jedan hektar zemljišta imamo čak 7 vrsta potpora, a jedna krava u proizvodnji mlijeka isplaćuje se kroz 4 vrste potpore. Izračun potpore je individualan za svakog poljoprivrednika, iako je formula koju je propisala EU – za sve ista (iznos max. potpore prošle godine x 0,4 / broj hektara). Ipak, isplata ovisi o vrsti proizvodnje, povijesnim pravima i sl. Dakle, neki su poljoprivrednici dobili manje potpora, neki više, a neki jednako jer postoji matematički razlog za to, a politički razlog ovakve raspodjele novca nalazi se u ciljevima reforme ZPP EU.

Analiza isplaćenih potpora koju je provela Agencija za plaćanja pokazala je da je ukupno 53.509 poljoprivrednih gospodarstava dobilo veće iznose potpora, njih 34.205 manje iznose potpora, a jednake iznose potpora kao i prošle godine dobilo je 11.896 poljoprivrednih gospodarstava.

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja proveli su informativnu kampanju na terenu čim je reformirana Zajednička poljoprivredna politika EU i uveden novi sustav obračuna (spotovi, brošure, radionice, prezentacije i sl.). Ministarstvo i Agencija su na web stranicama objavili sve informacije o vrstama potpora, način izračuna i iznose za isplatu, pa čak i primjere po gospodarstvima. U AGRONET-u se nalaze izračuni prava na plaćanja za svakog poljoprivrednika u idućih 5 godina. U sljedećem broju Gospodarskog lista donosimo detaljan opis i grafički prikaz s konkretnim primjerima obračuna izravnih plaćanja.

APPRRR

Prethodni članakKako popraviti mutno i slatko vino?
Sljedeći članakMože li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.