Nakon javnog savjetovanja koje je završilo u rujnu, Vlada RH uputila je u saborsku proceduru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona poljoprivredi, a ovdje dajemo prikaz novosti koje donosi.
Navedenim prijedlogom zakona osigurava se pravni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike te su nužne izmjene i dopune kako bi se osigurala provedba Zajedničke poljoprivredne politike u programskom razdoblju od 2023. do 2027.g. Na razini Europske unije donesen je pravni okvir za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike prema kojem će se mjere provoditi temeljem strateških planova država članica pa se izmjenama i dopunama Zakona treba osigurati donošenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. godine.
Zamjena hrvatske kune eurom
Nadalje, u skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno je izmijeniti određene odredbe Zakona radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Praćenjem stanja i dosadašnje prakse u područjima primjene zakona, ocijenjena je potreba dodatnog unaprjeđenja pojedinih normativnih rješenja radi otklanjanja nejasnoća koja prate primjenu pojedinih instituta i normativnih rješenja, odnosno potreba dorade pojedinih rješenja koja su se u praksi pokazala neodgovarajućima.
Trenutno stanje
Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) u primjeni je od 1. siječnja 2019., te se njime uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nacionalni sustav Codex Alimentarius, zahtjevi kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane, doniranje hrane, sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stavljanje na tržište prirodnih mineralnih, izvorskih i stolnih voda, ekološka proizvodnja, savjetovanje poljoprivrednika, obrazovanje te razvojno-stručni poslovi, baze podataka, administrativna kontrola i kontrola na terenu te upravni i inspekcijski nadzor.
Izmjenama i dopunama objavljenima u „Narodnim novinama“, broj 42/20., a koje su stupile na snagu 8. travnja 2020., omogućeno je da se u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti može donijeti posebna odluka o odgodi roka za povrat neopravdano isplaćenih sredstava te posebna odluka o načinu provođenja postupaka povrata sredstava u slučaju nemogućnosti naplate duga od korisnika sredstava, a korisnicima potpora je dana mogućnost podnošenja zahtjeva za plaćanje duga na rate i nakon isteka roka za povrat sredstava određenog odlukom o povratu sredstava.
Ustavni sud Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. listopada 2020. ukinuo članak 15. stavak 2. i članak 67. stavak 2. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/18.) te se izmjenama i dopunama objavljenima u „Narodnim novinama“, broj 52/21. korisnicima mjera poljoprivredne politike osigurava da na odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju mogu izjaviti žalbu Ministarstvu poljoprivrede, a protiv rješenja Ministarstva poljoprivrede kojim je odlučeno o žalbi mogu podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu.
Predmetnim izmjenama i dopunama u 2021.g. osigurano je i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnim aktima Europske unije u dijelu pravila o jakim alkoholnim pićima i u dijelu kojim se uređuje sprječavanje nastajanja otpada od hrane, a u dijelu kojima se propisuju poslovi i nadležnosti poljoprivredne inspekcije isti su usklađeni s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.).
Na razini Europske unije izmijenjen je i pravni okvir kojim se uređuje ekološka proizvodnja te su potrebne izmjene i dopune kojima će se osigurati njihova primjena u Republici Hrvatskoj.
Osnovna pitanja koja će se regulirati Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi
Normativnim intervencijama, putem izmjena i dopuna Zakona, osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno je izmijeniti definiciju samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te propisati iznose u eurima za iznos potpore izuzet od ovrhe, iznos duga stranke za koji je dozvoljeno plaćanje na rate, iznos temeljem kojega se određuje rok povrata duga te iznose prekršajnih odredbi.
U području provedbe Zajedničke poljoprivredne politike nužno je osigurati provedbu Uredbe (EU) br. 2021/2115, Uredbe (EU) br. 2021/2116 i Uredbe (EU) br. 2021/2117. U programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine mjere poljoprivredne politike dodjeljivat će se temeljem strateških planova država članica pa je potrebno propisati donošenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kao temeljnog akta kojim će se definirati strateški plan Republike Hrvatske za provedbu mjera poljoprivredne politike u razdoblju od 2023. do 2027. godine i koji će se financirati u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Dosadašnji obuhvat mjera poljoprivredne politike: mjere ruralnog razvoja, mjere izravne potpore, mjere uređenja ili organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i druge mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike proširuje se mjerama sektorske potpore.
Republika Hrvatska je kao i ostale države članice obvezna osnovati Nacionalnu mrežu Zajedničke poljoprivredne politike putem koje se umrežavaju organizacije i uprave, savjetnici, istraživači i drugi inovacijski akteri te ostali akteri u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.
U području organoleptičkih analiza djevičanskih maslinovih ulja u cilju veće transparentnosti postupka provjere organoleptičkih svojstava djevičanskih maslinovih ulja, potrebno je trenutno važeće odredbe detaljnije i jasnije propisati, odnosno potrebno je omogućiti da istu pored službenih panela, provode i profesionalni paneli. Ovlašteni paneli upisivat će se u Upisnik ovlaštenih panela kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede, s time da će na osnovu dostavljenih popisa ocjenjivača Ministarstvo poljoprivrede izraditi Nacionalnu listu senzorskih ocjenjivača maslinovog ulja i objaviti ju na svojim mrežnim stranicama.
Imajući na umu načelo neprofitnosti udruga, što se nepovoljno odražava na njihovu ozbiljniju tržišnu orijentiranost i kompetitivnost, potrebno je osigurati pravnu osnovu kako bi proizvođačke organizacije osnovane na temelju Zakona o udrugama („Narodne novine“, br. 70/14., 79/17. i 98/19.) navedeni pravni oblik zamijenile drugim, prikladnijim pravnim oblikom (zadruga ili trgovačko društvo) na koji bi se prenijela stečena prava i obveze koje proizlaze iz statusa proizvođačke organizacije, osobito u pogledu onih koja se odnose na sudjelovanje u programima i mjerama koje proizlaze iz provedbe zajedničke poljoprivredne politike Europske unije ili se odnose na korištenje potpore iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna Republike Hrvatske.
Pri upisu u Upisnik proizvođačkih organizacija, svakoj proizvođačkoj organizaciji, udruženju proizvođačkih organizacija i sektorskoj organizaciji dodjeljuje se identifikacijski broj čime se unutar već postojećih odredbi o Upisniku proizvođačkih organizacija stvara pravna osnova kojom se osigurava sljedivost, kako sa stajališta ispunjavanja obveze obavještavanja u skladu s važećim zakonodavstvom Europske unije, tako i sa stajališta promjene pravnog oblika proizvođačkih organizacija osnovanih na temelju Zakona o udrugama.
Proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama potrebno je omogućiti proširenje pravila kao i financiranje njihovih operativnih programa iz operativnih fondova. Za razliku od trenutnog programskog razdoblja, u kojem Ministarstvo poljoprivrede odobrava operativne programe proizvođačkih organizacija kao i njihove izmjene ili dopune, u programskom razdoblju od 2023. do 2027.g. odluke o odobravanju operativnih programa proizvođačkih organizacija, njihovim izmjenama ili dopunama te o odobravanju operativnih fondova donosit će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U dijelu koji se odnosi na izmjenu specifikacije za registrirane oznake kvalitete ZOI, ZOZP i ZTS registrirane na razini Europske unije potrebno je uskladiti postupak izmjene specifikacije proizvoda registriranog naziva s odredbom članka 2. točke 19. Uredbe (EU) br. 2021/2117 koja mijenja članak 53. Uredbe (EU) br. 1151/2012.
Nadalje, u području provedbe ekološke proizvodnje nužno je osigurati provedbu Uredbe (EU) br. 2018/848 i Uredbe (EU) br. 2017/625, odnosno važeće odredbe kojima se propisuju obveze subjekata u ekološkoj proizvodnji, kontrolni sustav i poslovi kontrolnog tijela potrebno je uskladiti s odredbama pravnih akata Europske unije.
Također, u dijelu koji se odnosi na savjetovanje korisnika potrebno je usluge savjetovanja uskladiti s odredbama Uredbe (EU) br. 2115/2021., te je korisnicima potrebno osigurati stručnu i tehničku pomoć kod organiziranja poljoprivrednih proizvođača i provođenje stručnog nadzora drvenastih kultura kratkih ophodnji.
U dijelu koji se odnosi na evidentiranje podataka i izvješćivanje o žitaricama, riži, certificiranom sjemenu te uljaricama i proizvodima od uljarica, potrebno je propisati obvezu upisa u Upisnik posjednika zaliha žitarica, uljarica i proizvoda od uljarica za potrebe izvješćivanja i dostave podataka Europskoj komisiji. Također, kako bi se ispunile obveze izvješćivanja Europske komisije, potrebno je propisati obvezno prikupljanje podataka o riži i certificiranom sjemenu.
U dijelu koji se odnosi na Evidenciju pčelara i pčelinjaka potrebno je jasnije propisati obvezu upisa fizičkih i pravnih osoba koji su odgovorne za pčele i pčelinje proizvode te pčelinjaka u skladu sa propisima Europske unije kojima se uređuje područje zdravlja životinja. Kako bi se ispunile obveze izvješćivanja Europske komisije potrebno je propisati obvezno prikupljanje podataka o broju košnica spremnih za prezimljavanje na državnom području Republike Hrvatske, proizvodnji i troškovima proizvodnje meda te o cijenama meda.
U dijelu koji se odnosi na kontrolu tržišnih standarda potrebno je omogućiti izdavanje certifikata OECD Sheme za primjenu međunarodnih standarda za voće i povrće. Izdavanje ovog certifikata doprinijet će bržoj i lakšoj trgovini svježeg voća i povrća s trećim zemljama.
Predloženim zakonom osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, kao i sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg zakona u cjelini uvođenjem novih normativnih rješenja te nomotehničkom doradom pojedinih zakonskih odredbi.
Predloženim zakonom se osigurava provedba ciljeva i mjera poljoprivredne politike u programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine, a ujedno se unaprjeđuje konzistentnost trenutnog pravnog okvira kojim se u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike.
