Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju i distribuciju. Sve više raste njegova važnost i upotreba u kulinarstvu, ugostiteljstvu i kao namirnica koja sadrži visokonutritivne i hranidbene vrijednosti.

Prema osnovnim sastojcima nešto je bogatiji od krumpira, što se vidi iz zastupljenosti glavnih hranidbenih sastojaka u jestivom dijelu:

Voda66,1-71,1
Sirove bjelančevine1,57-2,08
Sirove masti0,41-1,0
Ugljikohidrati24,0-26
Vlakna0,67-2,62
Minerali1,03-1,19

Batat je komercijalno isplativ

Uz hranidbena i ljekovita svojstva, batat kao povrtna kultura ima veliku važnost i u gospodarstvu, jer je proizvodnja komercijalno isplativa. To se očituje iz godine u godinu povećanjem broja gospodarstava u uzgoju. Zbog svoga čak i malo neobičnog izgleda, a tako i boje kožice i okusa mesa, batat je postao nezaobilazna delicija u mnogim restoranima i kućanstvima. Kao povrće najviše se cijene kultivari tamne potkožice, žutog ili narančastog mesa i slatkog okusa. Batat se u našim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica, na otvorenom u vrijeme kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza, ovisno o kojoj sorti batata se radi.

Batat se može uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske, a najpogodnija su lakša tla uz dobru dreniranost. Najbolje prinose daje na ocjeditim pjeskovito- ilovastim tlima i slabo skeletnim tlima (Primorje i Dalmacija). Kiselost tla, pH vrijednost, treba biti oko 6. Za uzgoj batata potrebno je 3 – 4 mjeseca, odnosno vegetacijska sezona mu je 100-120 dana od sadnje do berbe. Sve ovisi o tipu tla i prihrani batata.

Za provjeru je najbolje nakon vegetacije od 100 dana iščupati jedan korijen batata i vidjeti izgled gomolja. Najčešće se uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju.

Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Ako se na površini prije uzgajao kukuruz, potrebno je aplicirati zeolit u svrhu brže razgradnje ostataka kukuruzovine i drugih ostataka iz prethodne sjetve ili sadnje. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla potrebno je obaviti gnojidbu s konjskim ili goveđim peletima, kako bi se osiguralo dovoljno hraniva za cijelo vegetacijsko razdoblje batata.

Batat u usporedbi s krumpirom sadrži veliki udio kalija i vitamina C. Izuzetno je pogodan za konzumaciju za osobe s dijabetesom. Priprema tla i gnojidba zahtijevaju nešto više vremena i ulaganja, ako govorimo o komercijalnoj proizvodnji. Ipak, daleko je manji broj štetnika s obzirom da sam uzgoj batata još nije toliko raširen u usporedbi s krumpirom.

Ekonomska isplativost uzgoja batata na 1 ha u kontinentalnoj Hrvatskoj

Opis stavkeIznos u kn
Sadnice batata (20.000 kom)30.000
Folija za gredice (6 bala)5.400
Sredstva za zaštitu i prihranu4.200
Ovčji stajski gnoj2.500
Troškovi goriva i energije4.500
Troškovi berbe2.000
Ostali troškovi2.000
UKUPNO50.600
UKUPNO PRIHOD144.000
DOBIT93.400
Dobit u uzgoju batata je isplativa

Ako se po 1 sadnici dobije oko 1 kilogram prinosa korijena to iznosi na 20.000 sadnica 20.000 tona. Ako oko 20 % ide u 2.klasu, znači da je 16.000 kg za prodaju u 1.klasi. Otkupna cijena je 5 kn/kg, s time da je moguće prodaju usmjeriti 10 % maloprodaji po cijeni od 18 kn/kg, 90% veleprodaja po cijeni od 6 kn/kg. Što proizlazi da 2.000 kg ide u maloprodaju i 18.000 kg u veleprodaju (uključuje 1. i 2. klasu batata). U prihod se uračunavaju sadnice, troškovi mehanizacije, sadnje, postave folije i ljudskog rada, dobit je isplativa. Iz kalkulacije je vidljivo s obzirom na porast troškova u proizvodnji i prodaji te energenata da je ekonomska isplativost u proizvodnji batata ostvariva. Ona ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja batata raste, tržište otvara prostor za distribuciju.

Krumpir

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, koja ovisno o uvjetima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m. Biljka krumpira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja. Cijela biljka krumpira, osim gomolja, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.

Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljikohidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio gomolja krumpira sadrži prosječno oko 25 % suhe tvari, a što se vidi u tablici.

Sastav gomoljaMinimumMaksimumProsjek
Voda65,480,672,4
Suha tvar19,336,124,9
Škrob11,628,718,9
Šećer0,36,41,2
Celuloza0,232,91,8
Bjelančevine1,04,42,1
Pepeo0,52,11,1

Nasad jestivog krumpira ima 35 000 – 40 000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krumpir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti. Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predstjevene strukture zemljišta.

Ekonomska isplativost uzgoja krumpira na 100 m2 u kontinentalnoj Hrvatskoj

Opis stavkeIznos u kn
Sjeme krumpira (100 kg)600
Ovčji stajski gnoj500
Troškovi goriva i energije400
Troškovi radne snage1.500
Ostali troškovi300
UKUPNO3.300
UKUPNO PRIHOD5.000
DOBIT1.700
Krumpir se skladišti u vrećama ili kašetama

Za hobističke potrebe na 100 m2 urod krumpira iznosi 500 kg. S obzirom da se radi o malim količinama, koje se pretežito koriste za vlastite potrebe, prodajna cijena krumpira iznosi 10 kn/kg u maloprodaji. Ova kalkulacija je isplativa samo za uzgoj za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom. Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku. Potom i da se skladišti osušen u vreće ili kašete. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obavezno ventiliranje krumpir će se npr. na 4 °C stupnja čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje