""

Sponzorirani prilog

Kako se povećava svijest o uzimanju analiza tla, tako i raste potreba za kalcizacijom. Primjetno je da se u Hrvatskoj ta mjera počinje sve više provoditi, nažalost još uvijek u nedovoljnoj količini, jer je u kontinentalnom dijelu Hrvatske oko 70% obradivih površina kiselo i vrlo kiselo, te je kalcizacija nužna. Kad se ustanovi da je tlu kalcizacija nužna, onda dolazi pitanje izbora materijala za kalcizaciju.

Zašto je važno odabrati najpogodnije materijale i koja su njihova svojstva? U ponudi je nekoliko vrsta materijala za kalcizaciju i ponekad izbor može biti zbunjujući. Važno je izabrati najpogodniji materijal zbog postizanja potpunog učinka kalcizacije. U nekim zapadnoeuropskim zemljama (Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo), te Americi, najprihvatljiviji i najekonomičniji materijali se određuju posebnim metodama. Nažalost, mi još nismo toliko sistematizirani, čak nema ni pravilnika o jedinstvenom označavanju proizvoda, za što se Holcim u Hrvatskoj kao proizvođač Holcim Agrocala zalaže.

Naizgled besplatan ili jeftin materijal ne mora biti najpovoljniji, a ponekad materijali s vecim postotkom CaO ne moraju biti najpogodniji.

Na tržištu Hrvatske postoji nekoliko vrsta materijala za kalcizaciju. Nusprodukt u proizvodnji šećerne repe, karbokalk, bogat je mikroelementima, međutim nešto siromašniji makroelementima kao što su npr. Ca i Mg. Da bi se zadovoljili parametri podizanja pH vrijednosti treba koristiti veće količine po hektaru (10-12 tona), što zasigurno dovodi do većeg troška nego rasipanje ostalih materijala. Također, budući da je nusprodukt, u njemu ima različitih frakcija, te ga se najčešće koristi svake četiri godine, što i nije najsretnije rješenje. Davanje velikih količina odjednom može dovesti do štetnih posljedica, unatoč tome što u njemu ima nešto organske tvari. Uz to, u tom materijalu zna biti korova i ostalih nečistoća, te ako je nakon strništa na tu površinu zasijana šećerna repa, može doći do problema s nematodama. Koristi se i kalcijev oksid koji je obično dobiven termičkom razgradnjom materijala, kao što su vapnenac ili školjke koje sadrže kalcijev karbonat (CaCO3, mineral kalcit). To se postiže zagrijavanjem materijala do iznad 825° C. Ovakav tip materijala brže reagira u dodiru s tlom, potrebne su puno manje količine materijala za podizanje pH vrijednosti, međutim s takvom vrstom materijala treba biti oprezan, jer su dosta agresivniji i prevelike doze tog materijala mogu dovesti do štetnih posljedica. S takvom vrstom materijala ne bi trebalo raditi bez kemijske analize tla. Također treba pripaziti da se ovakva vrsta materijala ne koristi neposredno pred sjetvu, već s vremenskim odmakom.

""

Duže vrijeme korištenja

Drobljenjem i mljevenjem kamena dobivaju se kalcijevi (CaCO3) i magnezijevi karbonati; dolomiti (MgCO3), posve prirodni materijali. Kod upotrebe ovakvih vrsta materijala potrebno je koristiti nešto veće doze nego kod oksida. Struka koristi omjere 1:2 ili 1:1,5 u korist pečenih materijala, a niže količine nego otpada od šećerne repe u odnosu 1:3 i čak 1:5, ovisno o pH i strukturi tla. Drobljeni materijali nisu agresivni, pa im je vrijeme korištenja nešto duže nego oksidima, a podizanje pH im ne ovisi samo o količini materijala nego i o samoj granulaciji. Materijali sitnije granulacije (praškasti materijali) brže će djelovati pri podizanju pH vrijednosti, dok materijali veće granulacije nešto sporije djeluju. Holcim već dugi niz godina na tržište plasira Holcim Agrocal Ca+Mg, koji je prirodan izvor kalcija i magnezija a nastaje drobljenjem kamena. Jedna od prednosti Holcim Agrocal proizvoda je visoki udio magnezija koji služi i kao potreban makroelement u tlu i biljkama. Holcim Agrocal Ca+Mg preporučuje se po kemijskoj analizi tla s time da je preporuka da se 50% od ukupne preporučene količine aplicira u prvoj godini, 25% u drugoj te 25% u trećoj godini, čime će se postići najbolji učinci u kalcizaciji, ali i gnojidbi kalcijem i magnezijem.

Damir Žibrin, ing. agr.
Holcim mineralni agregati d.o.o.
Očura 47/a HR-42250 Lepoglava
Mob. +385 98 98 22 629
damir.zibrin@lafargeholcim.com

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBakine octene kiflice
Sljedeći članakNova generacija Deutz-Fahr traktora serije 6 i 7
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.