Odgovori na ključna pitanja i probleme hrvatske poljoprivrede

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, 23. kolovoza održana je druga izborna skupština Hrvatske agronomske komore (HAGROK). Okupljeni članovi komore izabrali su novo vodstvo i članove tijela Komore.

Podsjetimo, u Zagrebu je 9. svibnja 2016. g. osnovana Hrvatska agronomska komora, godinu dana poslije donesenog Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori (Narodne novine br. 51/2015.). Na osnivačkoj skupštini održani su prvi izbori za tijela Komore. Zamišljeno je da novoosnovana komora agronomskih stručnjaka doprinese jačem razvoju agronomske struke, boljoj povezanosti agronoma, te zaštiti njihovih interesa. Suprotno očekivanom uslijedio je niz godina s raznim administrativnim problemima, sporim donošenjem potrebnih regulatornih akata, prije svega statuta, a zatim i pravilnika kojim bi se reguliralo primanje novih članova i jačanje komore agronoma i utjecaja agronomske struke, što je očito odgovaralo pojedinim strukturama.

Novoizabrani predsjednik Komore

Zahvaljujući velikom trudu i entuzijazmu, nekadašnjeg v.d. i sadašnjeg predsjednika Romea Jukića i ostalih istomišljenika, Hrvatska agronomska komora prebrodila je brojne probleme. Riješila je administrativne prepreke te krenula s radom, odnosno upisivanjem novih članova, ovlaštenih agronoma, kojih je trenutno 340 u Komori. Time su stvoreni uvjeti za održavanje druge izborne skupštine, na kojoj je za novog predsjednika izabran Romeo Jukić, što je i bio povod za ovaj razgovor.

Uoči izbora novih članova upravnih tijela, na izbornoj skupštini dodjeljena su priznanja za  izniman doprinos u radu Hrvatske agronomske komore prof.dr.sc. Ivici Kisiću, prof. dr. sc. Krunoslavu Zmaiću, dr. sc. Ivici Ikiću te dr.sc. Goranu Jukiću. Nakon što je izglasano 15 članova Skupštine, izabran je za predsjednika Komore Romeo Jukić. Na mjesto dopredsjednika izabran je prof.dr.sc. Bojan Stipešević te članovi Vijeća Skupštine, Alka Turalija, Ivica Ikić i Zdenko Grahovac.

• Prije svega, čestitke na izboru. Više niste vršitelj dužnosti, već izabrani predsjednik Hrvatske agronomske komore. Može se reći da ste svojim angažmanom u dosadašnjem radu i pokretanju Komore, te vizijom značaja Hrvatske agronomske komore za razvoj i boljitak domaće poljoprivrede zaslužili povjerenje članova Skupštine.

–Hvala lijepa! Moram naglasiti da je uz mene radio manji tim stručnjaka, kolega. Izbor članova mene kao predsjednika pokazuje povjerenje u dosadašnji moj rad i rezultate koje smo do sada ostvarili. Moja se želja ostvarila osnivanjem Komore. Hrvatsku agronomsku komoru stvarali smo srcem, nitko od članova nije gledao osobne interese. Svi koji su se učlanili željeli su zajedništvo i zaštitu struke.

Dug put do podizanja Komore na noge

• Moramo se dotaknuti i dosadašnje povijesti Hrvatske agronomske komore. U svom uvodnom govoru na izbornoj skupštini spomenuli ste opstrukcije i dug put do podizanja Komore „na noge“. Možete li navesti slijed događaja i koji su razlozi što HAGROK nije već ranije „zaživjela“ i stekla svoje javne ovlasti?

–Zakon o HAGROK-u stupio je na snagu 12.05.2015.g. Prva izborna Skupština održala se 2016. godine. Na toj smo skupštini izglasali tijela komore i za predsjednika izabran je prof.dr.sc. Zoran Grgić. Problemi s Ministarstvom poljoprivrede započeli su odmah nakon konstituiranja tijela Komore. Naime, najprije nam nisu dozvolili direktan upis svih koji su to prema Zakonu o Hrvatskoj agronomskoj komori imali pravo.

–Upis članova, a samim time niti početak rada Komore, nije bio moguć bez donošenja Statuta kojeg smo pripremili u najkraćem roku. Moram naglasiti da se u bezbroj konzultacija pokušalo oduzeti nam zakonska prava u domeni poslova za koje smo imali pravo raditi kao ovlaštenici. To je ponajprije privatna savjetodavna služba i prava koje nam je propisao Zakon.

–Konačno smo se uspjeli izboriti za ono što nam pripada, te je predloženi Statut bez većih izmjena ipak prihvaćen 2018. godine. U N/N je i službeno objavljen 15.01.2019. godine. Dakle, na suglasnost Ministarstva čekali smo 3 godine, bez opravdanog razloga. Nakon toga, pokušali smo od Ministarstva dobiti i Pravilnik o načinu upisa u Komoru, točnije Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju ovlaštenja za agronome za obavljanje poslova privatne savjetodavne agronomske službe te o uvjetima, sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita koje je Ministarstvo objavilo u N/N  2.8.2019., dakle 4 godine nakon objave Zakona o HAGROK-u (napominjem da je Ministar morao taj Pravilnik objaviti unutar godine dana od donošenja Zakona o HAGROK-u). Moram naglasiti i to da nismo od Ministarstva dobili niti obećani novac za osnivanje Komore, a koji su druge komore uredno dobile.

Kome ne odgovara postojanje komore?

• Kome to ne odgovara postojanje ovakve komore agronoma i zašto?

–Naravno da se na ovo pitanje može odgovoriti i navođenjem stvarnih imena, no iza istih tih imena stoje i funkcije koje su te osobe obavljale u stručnim službama Ministarstva poljoprivrede.

–Opstrukcije nakon osnivanja Komore dolazile su od osoba koje su obnašale i same izvršne funkcije u Ministarstvu poljoprivrede. Iskreno, to nas je sve šokiralo, osjećali smo se kao „dijete“ koje nije trebalo doći na svijet. Isto tako pojedini članovi Skupštine prvog saziva Komore pa i sam tadašnji predsjednik svojim nečinjenjem su blokirali donošenje važnih akata. Tako i samog upisa Komore u Sudski registar, a da bi ona uopće operativno mogla početi funkcionirati.

–Od samog vrha Ministarstva blokiran je automatski upis članova komore po akademskoj tituli tj. doktorima znanosti i kolegama s dugogodišnjim iskustvom u struci, što su druge komore učinile i što je logično. O tome da nismo dobili početna financijska sredstva za rad sam već govorio. Činjenica je da su u istom tom razdoblju stručne poslove iz područja koje pokriva agronomska struka i trebali obavljati ovlašteni agronomi, obavljale neke firme i konzultantske kuće, nedefiniranih referenci u području agronomske struke, a ne možemo se oteti dojmu, kroz usmjerene projekte.

–Nadamo se da ćemo u budućem razdoblju preuzeti potpunu kontrolu nad radom i poslovima. Njih će raditi isključivo ovlašteni agronomi poštujući područja rada svih ostalih struka.

Struka danas nije ujedinjena

• Koji su glavni ciljevi HAGROK-a i za što ćete se zalagati u svom mandatu?

–Ciljevi Komore određeni su Zakonom i Statutom. Glavni cilj je ojačati položaj i nametnuti značaj struke u društvu u domeni poljoprivredne proizvodnje. Struka danas nije ujedinjena i ne nastupa u javnosti timski, te je potrebno unutar Komore, a prema razredima pojedinih usmjerenja organizirati struku na način da Komora bude tvorac, pomoćna poluga, ali i kontrola rada ovlaštenih agronoma. Vrlo je važna uloga Komore u promicanju struke i povezivanje struke i širom EU s ciljem jačanja poljoprivredne proizvodnje, unapređenja i modernizacije iste u svim sektorima.

• Kako planirate štititi ugled agronomske struke i na koji način struka i HAGROK može više utjecati na donošenje boljih zakona, jer je očito da neki zakoni ne idu u korist poboljšanja ne samo produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, već i opstanku naših poljoprivrednih gospodarstava?

–Komora je tijelo s javnim ovlastima. U okviru javnih ovlasti koje nam pripadaju prema Zakonu i Statutu, članovi komore će raditi u privatnim savjetodavnim službama unutar ovlaštenih ureda agronoma. Osim savjetovanja, članovi će izrađivati projekte, ali i prijedloge koje će slati Ministarstvu. Saboru RH i tijelima EU zaduženih za poljoprivredu, a koji se odnose na stručnu i učinkovitiju organizaciju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

–Kroz svakodnevnu komunikaciju s poljoprivrednicima i svim dionicima struke od Zavoda, Instituta , Fakulteta, Društava agronoma i povezivanjem sa stručnim udrugama u Europi i šire, Komora će širiti zajedništvo i komplementarnu agrarnu politiku.

–Također je u planu i zajedničko djelovanje i suradnja Šumarske, Veterinarske i Hrvatske poljoprivredne Komore u sferi zajedničkog djelovanja u očuvanju krajobraznih vrijednosti, ekološke proizvodnje i ostvarenja ciljeva zelene agrarne politike.

Komora će pomoći pri ostvarenju samodostatnosti

• Koji su ključni problemi domaćeg agrara i ima li agronomska struka rješenja?

–Veliki problemi nastaju s klimatskim promjenama na koje je poljoprivredna proizvodnja vrlo osjetljiva. To je izazov za struku, moramo se tome prilagoditi. Ratarstvo i stočarstvo ovisno je o izvozu i svaki poremećaj na tom tržištu odražava se na samu otkupnu cijenu.

–Na žalost postajemo sirovinska baza za druge zemlje. Vrlo je malo preradbenih kapaciteta te se okrenulo uvozu gotovih proizvoda. Treba jačati i poticati preradu, te raditi puno na prepoznatljivosti prema potrošačima. Svaki puta kada se kupi domaći proizvod proizveden u Hrvatskoj sačuvali smo jedno radno mjesto. To je ono što mora biti svjestan svaki kupac.

–Jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike je povećanje vrijednosti, ali i obujma poljoprivredne proizvodnje. Prema Priopćenju od 5. srpnja 2024. godine Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2023. u odnosu na 2022. smanjen je za 1,2%, dakle pada. Obujam proizvodnje (proizvelo se manje mlijeka, mesa, jaja, povrća i voća) pada već treću godinu za redom. Ipak , rasla je njezina financijska vrijednost, najvećim dijelom zbog inflacije, te financijski pokazatelji mogu zavarati.

–Komora će uvelike pomoći pri ostvarenju planiranog povećanja vrijednosti i obujma poljoprivredne proizvodnje te postignuća samodostatnosti u granama gdje je ona do sada bila nezadovoljavajuća.

Aktivno sudjelovanje u radu Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede

–Također, Komora će se aktivno uključiti u rad Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede u EU-u. Tamo su jasno zadani ciljevi na koje mora odgovoriti i hrvatska poljoprivreda, te će stručnjaci i akademska zajednica kao i privatni sektor poduzeća u poljoprivrednoj proizvodnji i posebno prehrambenoj industriji odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Kako pružiti bolju perspektivu i primjeren životni standard našim poljoprivrednicima i njihovim ruralnim zajednicama?
• Kako poticati poljoprivredu koja poštuje ograničenja našeg planeta i njegova ekosustava?
• Kako bolje iskoristiti goleme mogućnosti što ih pružaju znanje i tehnološke inovacije?
• Kako ostvariti svijetlu, uspješnu i konkurentnu budućnost europskog prehrambenog sustava?

–Neprekinutom komunikacijom, anketama i savjetovanjima poljoprivrednika stvorit će se potrebna baza podataka. Sve kako bi se počeli rješavati stvarni problemi prisutni u poljoprivrednoj proizvodnji.

Vani se struka sluša

• Kako treba izgledati moderna i učinkovita komora agronoma? Kako djeluju agronomske komore u susjednim državama, članicama EU i planirate li razmjenu iskustava s kolegama iz srodnih strukovnih komora u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj (primjerice s Veterinarskom komorom)?

–Sve komore su organizirane kroz strukovne razrede. Njihov utjecaj u zemljama članicama je velik, primjer jedna Francuska ima 16.000 privatnih savjetnika koji prate i savjetuju ljude u proizvodnji, Italija ima 14.000. Pojedine komore za svoj rad dobivaju subvencije države. Neke su toliko otišle naprijed da se od reklama za sredstva za zaštitu bilja financiraju komore. Struka se sluša i niste u mogućnosti podizati trajni nasad gdje želite već isključivo gdje je za to dozvolila struka, cijeni se mišljenje struke. Prvi kontakti su već uspostavljeni i raditi ćemo na stručnoj razmjeni iskustva i edukaciji.

–Moram reći samo da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja može biti samodostatna u svemu: proizvodnji hrane, imamo dovoljno šuma za akumulaciju CO₂ i proizvodnju kisika, obilje pitke vode, nezagađeno tlo, pomorsko dobro i dr. da bismo ostvarili samodostatnost neminovno je povećanje broja agronoma. 

Suradnja sa ministrom

• Kakvu suradnju očekujete s ministrom Dabrom i što očekujete od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva?

–Očekujem odličnu suradnju, a prije svega da se kompetentna struka uključi u rješavanje problema, jer nakon odmaka u posljednjih 10 i više godina, možemo svi zajedno vidjeti, što je donio izostanak agronomske struke, kao i izostanak pravovremenog dijaloga na svim razinama povezanih s poljoprivredom. Naglasit ću da bez poljoprivrednika nema niti poljoprivrede ili kako kaže jedna davno napisana izreka „Poljoprivreda i stočarstvo su ogledalo naroda“, u konačnici mi smo ogledalo države.

–Kako uvijek ima kvalitetnih i kompetentnih ljudi, tako i u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ima ljudi koji razumiju i vole struku. Nepotrebni su nam brojni projekti koji nisu primjenjivi u realnoj proizvodnji. Projekti moraju biti bolje raspoređeni, a ne treba zaboraviti niti da su se velika sredstava slijevala prema brojnim konzultantima, koji nisu niti trebali razumjeti krajnji ishod. Sada je tu Hrvatska agronomska komora koja će uvelike pomoći jačanju proizvodnje, omogućiti ljudima, poljoprivrednicima ostanak u ruralnim sredinama te da žive od svog rada bez obzira koliko su ima gospodarstva mala ili velika, ako imaju poljoprivrednu proizvodnju.