24. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva održan je od 10. do 14. ožujka 2026. godine u hotelu Rixos Premium Dubrovnik. Sajam je ponovno potvrdio status ključnog mjesta za promociju ekoloških vrijednosti i održivog razvoja u regiji.

Na sajmu je sudjelovao velik broj proizvođača, a samo iz partnerskog Grada Bjelovara predstavio se 21 izlagač. Varaždinska županija sudjelovala je s 12 izlagača, dok su ukupno bili prisutni brojni OPG-ovi i tvrtke iz cijele Hrvatske i regije. Ovogodišnji grad partner bio je Grad Bjelovar. Na sajmu su predstavljeni brojni domaći proizvodi poput proizvoda od buče, pira, heljde , sir ,mesne prerađevine, prirodna kozmetika te preparati od ljekovitog bilja.

Događaj je naglasio važnost zdrave prehrane kao trajne orijentacije, a ne samo trenutnog trenda, služeći kao platforma za povezivanje lidera i stručnjaka iz eko-sektora. Uz prodajni dio, program je obuhvaćao stručna predavanja, radionice i konferencije usmjerene na inovacije u zelenom poduzetništvu i balansiranje prirode i ekonomije.

Poseban fokus stavljen je na okrugli stol „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu“, održan 12. ožujka pod moderiranjem Tatjane Božinović Filipović (HGK). Panelisti okruglog stola bili su: Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Toni Guberac, vlasnik OPG-a Toni Guberac, Ivana Radić pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije .

Glavni zaključci i teme rasprave:

Istaknuta je nužnost prilagodbe poljoprivrednih tehnika ekstremnim vremenskim uvjetima kako bi se osigurala stabilnost prinosa. Naglašena je važnost očuvanja autohtonih sorti i primjene ekoloških metoda koje su otpornije na klimatske promjene. Raspravljalo se o inovacijama u proizvodnji zdrave hrane i ljekovitog bilja kao odgovoru na suvremene okolišne izazove.

Sajam je obogatila i promocija manifestacije Terezijana uz prisustvo kostimiranih likova carice Marije Terezije, čime je dodatno naglašena suradnja sjevera i juga Hrvatske.

Ovogodišnji sajam jasno je poručio – poljoprivreda budućnosti mora biti zelena, otporna i tehnološki napredna, uz snažnu podršku regionalne samouprave.

Prethodni članakJavni poziv školama za izložbu „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“
Sljedeći članakU Europi zabilježen trend smanjenja detekcije virusa influence ptica
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.