17. rujna održan je još jedan tradicionalni Dan polja kukuruza Bc Instituta, d.d. u Rugvici na kojem su prisustvovali gosti iz Hrvatske i inozemstva. Oko 250 sudionika ovogodišnjeg Dana polja pozdravili su predsjednik Uprave dr. sc. Ivica Ikić i direktor marketinga Đuro Lukić, dip. ing.  te predstojnik Zavoda za kukuruz mr.sc. Zdravko Kozić.

Dio sudionika na Bc-ov Dan polja stigao je iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Kosova, Mađarske, Azerbejdžana, Turske pa čak i iz daleke Gane.

Pokušavamo biti inovativni

Gospodin Ikić je rekao da je Dan polja prilika da se pokažu i prikažu rezultati oplemenjivanja kolega sa Zavoda za kukuruz te nastavio:  Oplemenjivanje je jedan kontinuirani proces, kontinuirano morate stvarati, križati, testirati da bi izabrali bolje, kvalitetnije materijale. Upravo vam to želimo pokazati na ovom Danu polja te ono što je osnova naše komercijalne ponude – sve naše komercijalne hibride koji se već nalaze dugi niz godina u proizvodnji. No današnji dan je prilika da vam pokažemo nove materijale, nove hibride koje su kolege stvorili, za koje vjerujemo da će naslijediti ove hibride koji su već vama dobro poznati. Naravno u oplemenjivanju je intencija da se stvori nešto bolje i kvalitetnije što nije nimalo lako, iako mi se čini da kolege sa Zavoda iz Bc Instituta uspijevaju to kontinuirano dobro raditi jer svake godine dolaze neki novi hibridi koji predstavlja jedan pomak u oplemenjivanju, a u konačnici i u vašoj proizvodnji kukuruza. Danas ćemo predstaviti sorte soje i jednako tako reći nešto i o sortama strnih žitarica. Znate da nam predstoji sjetva ozimih strnih žitarica , a ono što je bitno naglasiti da smo posljednjih godina uistinu  napravili veliki iskorak i u tom pogledu, svake godine povećavamo proizvodnju i plasman sjemena, smanjili smo sortiment, fokusirali smo se na 6 sorata pšenice, prošlih  godina i ove godine stvarno su pozitivne reakcije ; kontinuirano povećavamo proizvodnju i plasman, tako da smo jako zadovoljni kako se naš program razvija. Mi pokušavamo biti inovativni i u drugim dijelovima poslovanja, prošle godine smo kreirali mobilnu aplikaciju Bc Agronaut koja je jako dobro prihvaćena od naših poljoprivrednih proizvođača, uistinu koristan alat i korisna pomoć sa svim onim informacijama koje su bitne u proizvodnji. Osim toga trudimo se i neke od naših hibrida kukuruza pretvoriti u finalne proizvode: nova brend robna marka  Bc Instituta pod nazivom Izidor, koja bi se trebala sljedeće godine pojaviti na tržištu . Naša ideja je da te naše hibride, a ne samo hibride nego i druge kulture pretvorimo u finalne proizvode: kukuruzno brašno, palentu, kokice itd., i da onda u budućnosti možete kušati neke proizvode koji su stvarno napravljeni od onih najkvalitetnijih hibrida kukuruza.

Trudimo se osvojiti čim veće tržište: Bc Institut prodaje svoje sjeme na 22 svjetska tržišta. Drago mi je da ovdje imamo predstavnike s tri kontinenta; naše sjeme se prodaje i u Aziji, Africi i u Europi, sije se i u Atlantskom oceanu na otočju Azori koji pripadaju Portugalu. To je ta jedna želja da nalazimo nova tržišta, nove partnere, nove kupce  i da povećavamo plasman Bc kreacija gdje god se to može.  Prošle godine smo osnovali tvrtku u Ukrajini – to je izuzetno veliko tržište i  vjerujemo da ćemo i tamo polučiti dobre rezultate u budućnosti i da ćemo kroz vlastitu tvrtku moći brže i bolje realizirati  zacrtane ciljeve.  Od ostalih informacija važno je naglasiti da smo ove godine završili ulaganje u jedan moderni i funkcionalni centar koji koristi naša tvrtka Bc  Agroslavonija d.o.o. koja se uspješno bavi ugovaranjem i otkupom kvalitetnog kukuruza i ostalih ratarskih kultura , tamo smo uložili u silosne i skladišne kapacitete te vjerujemo da će oni širiti svoje poslovanje, ne samo na područje Slavonije već cijele Hrvatske.

Trudimo se i dalje vrijedno i marljivo raditi, a mislim da bi bilo jako dobro da u našoj državi bude više sluha za domaću proizvodnju jer nam nije puno ostalo od ove naše domaće proizvodnje.

Specifična godina za kukuruz  

Ova godina u čijem smo mi proizvodnom završetku počela je, sjećamo se, s jako optimističnim travnjom, nadali smo se da će i takvo biti vrijeme za vrijeme sjetve.. no nade se nisu ostvarile, a  oni koji su sijali i iskoristili te lijepe dane u travnju , napravili su i dobro, a svi oni koji su čekali optimalne rokove napravili su problem, došla je kiša i niske temperature tako, da je kod nas sjetva kukuruza jako dugo trajala i završili smo negdje 28.05., a čak nismo uspjeli sve dosijati. U povijesti otkad ja radim , nekih 40 godina to je prvi put da nismo stigli posijati- rekao  je mr. sc. Zdravko Kozić, predstojnik Zavoda za kukuruz  te nastavio: Ovaj demonstracijski  pokus koji ćete imati sada prilike vidjeti, poslije naših izlaganja- sijan je 3. svibnja, a to je nešto kasnije te vegetacija kasni dva do tri tjedna. Možda smo trebali verzirati ovaj Dan polja 7 do 10 dana kasnije, no teško je bilo predvidjeti i ovaj period jer  radi hladnih i  kišovitih dana postoji mogućnost da se u ovom periodu pojave i bolesti i proklijavanje na kiselim tlima tako da takav kukuruz treba skinuti i što prije posušiti.

Novi komercijalni hibridi kukuruza

Stručno predavanje održao je dr. sc. Mirko Jukić gdje je predstavio nove komercijalne hibride kukuruza Panon, Agram, Tesla, BC415, Instruktor, BC482, BC526, Majstor i BC601 koji će biti u prodaji od sljedećeg proljeća. Navedeni hibridi također imaju dodatnu vrijednost zbog izražene tolerantnosti na stresne uvjete proizvodnje, kao što je suša.

Dijana Golubić, dipl. oec. govorila je o novom projektu Izidor – suvremenom brendu vrhunskih kukuruznih proizvoda:  pšenično brašno od 1 kilograma te kukuruzna palenta od 500 g.  Brašno i kukuruz je bezglutensko  bez GMO. Svi uzvanici dobili su  prilikom prijave na Dan polja i prigodni poklon s ukusnim proizvodima Izidor te keramičke zdjelice s logom Izidor kao i modernu platnenu vrećicu istog brenda.

Marko Maričević, mag. ing. je u kratkoj prezentaciji predstavio i ponudu strnih žitarica za predstojeću sjetvu: pšenicu (BC Anica, BC Opsesija,  BC Mandica, BC Ljepotica, BC Lorena i BC Darija) , ozmi dvoredni ječam (BC Gospodar, BC Bosut, BC Vedran), ozmi višeredni ječam ( BC Srećko, BC Favorit), ozmi tritikale (BC Goran, BC Ranko), ozmi pravi pir (BC Vigor) te ozimu zob (BC Marta).

Nakon predavanja, proizvođači su imali priliku pogledati i demonstracijski pokus s hibridima kukuruza te sa sojom; kroz polje kukuruza okupljene je predvodio dr. sc. Ivica Buhiniček, oplemenjivač kukuruza, a kroz polje soje Tomislav Ivanušić, dipl. ing. Predstavljene su sorte soje: Ascasubi, Bahia i Pedro te najnovija Amma koja će se na tržištu pojaviti iduće godine. Na kraju obilaska pokusa svi su se okupili na ručku na otvorenom.

 class=
Na predavanjima u dvorani Bc Instituta, lijevo Zdravko Kozić, u sredini Đuro Lukić i desno Ivica Ikić
 class=
Na degustaciji novog brenda- kukuruzna palenta Izidor
 class=
Tesla – novi hibrid u pokusnom polju
 class=
Pedro – najbolja sorta soje
 class=
Pajdaš-najprodavaniji hibrid u RH
Prethodni članakPojednostavljeno osnivanje prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu
Sljedeći članakNapad tuđica ili grabež
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.