Projekt Okusi hrvatske tradicije provodi se na području 10 Županija, a u njemu trenutno sudjeluje 129 ugostiteljskih objekata.

Da se turizam ponovno pokreće jučer je u Jastrebarskom dokazao i skup na kojem  je između 10  županijskih turističkih zajednica (Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske) potpisan  Sporazum o projektnoj suradnji na razvoju i realizaciji projekta Okusi hrvatske tradicije. To je ujedno  do sada najveća ostvarena programska suradnja  u okviru sustava hrvatskih turističkih zajednica. Potpisivanju je nazočila i pomoćnica ministra turizma gđa. Monika Udovičić te predstavnici Hrvatske turističke zajednice i sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore.

 class=

Ova projektna suradnja, kako je navedeno u Sporazumu, ostvaruje se u cilju promicanja, razvitka i unapređenja ponude lokanih tradicijskih jela te proizvodnje i ponude tradicijskih namirnica i proizvoda u ponudi ugostiteljskih objekata nosioca standarda Okusi hrvatske tradicije. Daljnji ciljevi su njihovo međusobno umrežavanje radi zajedničkog tržišnog pozicioniranja; edukativnih, promotivnih i marketinških aktivnosti usmjerenih na sadržajnije prepoznavanje Hrvatske kao gastronomske i enološke destinacije temeljene na  lokalnim raznolikostima i posebnostima koje stvaraju uvjete za razvoj novih nacionalnih i lokalnih eno-gastronomskih turističkih proizvoda.

Nakon svečanosti potpisivanja Sporazuma, Izletištu Vinogradarska kuća Braje uručen je standard Okusi Zagrebačkoga kraja. Time se broj ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj koji nose standard Okusa tradicije popeo na 129.

U okviru događanja konstituiran je i Savjet projekta koji će upravljati njegovim razvojem, a za predsjednicu je izabrana gđa. Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice  Vukovarsko-srijemske županije.

 class=
Prethodni članakPoppy kocke
Sljedeći članakPro-bac – revolucionarni preparat s kojim biljke ostaju zdrave
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.