Organska gnojiva obuhvaćaju različite organske proizvode, različitog stupnja prerade, koji se koriste u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Ovisno o porijeklu izvorne sirovine, značajno se razlikuje sastav i količina hraniva te brzina djelovanja u tlu. Temeljno organsko gnojivo u poljoprivrednoj proizvodnji je stajski gnoj. Međutim, zbog značajnog smanjenja stočne proizvodnje (i lošeg primjera odvajanja ratarske od stočarske proizvodnje) dostupnost stajskog gnoja je vrlo ograničena, i uglavnom su dostupna stajska gnojiva u tekućem obliku (gnojnica i gnojovka). Klasičan, standardni, dobro humificirani stajski gnoj gotovo je nedostupan za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji. Najkvalitetniji je stajski gnoj goveda i konja, dok je stajski gnoj peradi i svinja vrlo loše kvalitete.
Prije primjene u poljoprivrednoj proizvodnji stajski gnoj prolazi procese dozrijevanja; prirodnim putem (sporije) ili dodatnom termičkom obradom (brže). Ako se zreli stajski gnoj dobiva prirodnim procesom dozrijevanja, u takvom se materijalu očuva potpuna biološka aktivnost gnoja i dobivaju se organska gnojiva vrhunske kvalitete. U sljedećoj tablici prikazan je prosječan sastav svježeg stajskog gnoja.
Tablica 1. Prosječan sadržaj dušika, fosfora i kalija u svježem stajskom gnoju
Vrsta stajskog gnoja | Dušik (N) kg/t | Fosfor (P2O5) kg/t | Kalij (K2O) kg/t |
Kruti stajski gnoj goveđi | 4-7 | 2-4 | 5-10 |
Kruti stajski gnoj konjski | 5-6 | 3-8 | 6-8 |
Kruti stajski gnoj svinjski | 6-8 | 6-12 | 4-7 |
Kruti stajski gnoj ovčji | 7-9 | 5-8 | 8-13 |
Kruti stajski gnoj kokošji | 12-20 | 12-14 | 5-7 |
Kako bi se povećala dostupnost stajskog gnoja poljoprivrednim proizvođačima, prije 30-tak godina počela je proizvodnja peletiranih organskih gnojiva gdje se procesom sušenja smanjuje vlaga te se postupkom mehaničkog prešanja proizvode pelete, veličine 2-6 mm. Takvim načinom proizvodnje, smanjuje se količina vode, odnosno smanjuju se potrebne doze gnojiva i troškovi transporta gnojiva. I dok se klasični stajski gnoj primjenjuje u dozi od 15-30 tona/ha, peletirana gnojiva se primjenjuju u značajno manjim količinama od 0,5-3,0 t/ha. Time se omogućila primjena organskih gnojiva za široki krug proizvođača, pogotovo u intenzivnoj proizvodnji povrća, kojima je klasični stajski gnoj uglavnom bio nedostupan.
Mineralizacija organske tvari
Proces mineralizacije organske tvari u tlu, obuhvaća procese pretvorbe (kemijske, mikrobiološe) organske tvari u mineralne oblike. Ovo je važan proces, jer korijen ne može usvojiti organske oblike, već se moraju „pretvoriti“ u mineralne oblike koje korijen može usvajati. Brzina odnosno dužina trajanja mineralizacije ovisi o porijeklu organske tvari i o uvjetima u tlu (voda, temperatura, mikrobiološka aktivnost) te takvi procesi mogu trajati od tjedan dana pa sve do 12 ili više mjeseci. Stoga je za uspješnu iskorištavanje hraniva iz organskih gnojiva potrebno potaknuti procese mineralizacije organske tvari u tlu, i time pravovremeno iskoristiti hraniva iz organskih gnojiva. Ako se organska gnojiva koriste u gnojidbi drvenastih kultura koja imaju dugo vegetacijsko razdoblje onda je spora i postupna mineralizacija vrlo važna; dok je u proizvodnji povrća, pogotovo kratkog vegetacijskog ciklusa, poželjna brža mineralizacija organske tvari u tlu.
Tablica 2. Dinamika razgradnje i brzina raspoloživosti hraniva iz organskih gnojiva
Razgradnja | Raspoloživost | Vrsta gnojiva |
Brza | Visoka | Svinjski, pileći i kokošji stajski gnoj, tekući organski gnoj, ekstrakti biljaka, algi, brašno od krvi ili mesa i riblje brašno |
Umjerena | Umjerena | Komposti, zreli goveđi i ovčji stajski gnoj, koštano brašno, brašno od perja, rogova, kopita i papaka |
Spora | Mala | Konjski stajski gnoj, sijeno, slama, kukuruzovina, lišće i iglice četinjača |
Ostali organski materijali koji se koriste u proizvodnji organskih i orgnasko-mineralnih gnojiva
Zbog ograničene dostupnosti stajskog gnoja, a i sve više cijene, proizvođači organskih i organsko-mineralnih gnojiva u proizvodnji mogu koristiti i ostale organske materijale. To mogu biti:
- guano (humificirani ptičji izmet)
- perje
- životinjska koža i dlaka
- krvno brašno
- mesno brašno
- koštano brašno
- uljana sačma (panelli)
- melasa
- riblje brašno
- sedimenti crvenih algi
- humificirana biljna masa
- pepeo
- lumbrihumus (humus kalifornijskih glista)
- digestati i ostali organski materijali iz bioplinskih postrojenja
Pepeo je mineralni ostatak nakon sagorijevanja različitih organskih i anorganskih materijala. Za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva najčešće se koristi pepeo porijeklom iz sagorijevanja drvne mase (peleta ili sječke iz biotoplinskih postrojenja). Materijal sadrži manje količine fosfora (P2O5) i kalija (K2O) te može, ovisno o porijeklu, sadržavati i kalcij (Ca) i magnezij (Mg).
Lumbrihumus je materijal koji nastaje preradom organskog materijala radom glista. Dobiveni materijal ima dobra kemijska i fizikalna svojstva, te povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost tla. Kako je dostupnost lumbrihumusa mala, i cijena materijala dosta visoka, najčešće se koristi samo za podizanje kvalitete organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Na tržištu se također može naći kao čisti lumbrihumus za upotrebu u poljoprivredi.
Zelena gnojidba
Vrlo često u poljoprivrednoj proizvodnji provodi se tzv. „zelena gnojidba“. Radi se o posebnom agrotehničkom zahvatu gdje se zaorava svježa zelena masa. Iako se radi o pozitivnoj mjeri, važno je istaknuti da se radi o sirovom biljnom materijalu koji se u najvećem dijelu sastoji od vode i celuloze, te sadrži vrlo malu količinu organske tvari. Prvenstveno potiče mikrobiološku aktivnost tla i pozitivno utječe na popravak fizikalnih svojstava tla (pogotovo zbijenih tla). Zbog malog troška primjene, izbor je brojnih poljoprivrednih proizvođača. Da bi se potaknula brža razgradnja biljnih ostataka, usitnjenu zelenu masu prije zaoravanja može se tretirati posebnim mikrobiološkim preparatima koji sadrže bakterije za bržu razgradnju celuloze (Bacillus sp. i Cellulomonas sp.).
Pročitajte više:
Mikrobiološka gnojiva na bazi mikorize
Kako primijeniti mikorizu u poljoprivrednoj proizvodnji?
Mikrobiološka gnojiva na bazi Trichoderme
Simbiotski i nesimbiotski fiksatori dušika (N)
Bakterije za otapanje netopivih fosfata u tlu