Javno savjetovanje je otvoreno do 2. svibnja 2026. godine. U savjetovanje se možete uključiti na poveznici: Prijedlog Pravilnika evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Prijedlogom Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta propisuju se uvjeti, sadržaj te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Prijedlogom Pravilnika ukida se brisanje zemljišta iz ARKOD-a u slučaju nedostavljanja dokaza o vlasništvu ili posjedu.

U skladu s odredbama važećeg Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednik koji ima poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu treba za isto do 15. svibnja 2026. godine dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Izjavu o posjedovanju privatnog poljoprivrednog zemljišta ovjerenu kod javnog bilježnika, kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju koje su korake i radnje poduzeli kako bi s vlasnicima zemljišta koje koriste za poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u ARKOD stupili u kontakt te regulirali međusobne prava i obveze.

Odredbama prijedloga Pravilnika zemljište upisano u ARKOD bez valjanih dokaza neće biti brisano iz ARKOD-a već će ostati evidentirano, međutim, takvo zemljište će se smatrati zemljištem koje nije na  raspolaganju poljoprivredniku te za isto neće moći ostvariti potporu iz EU fondova ali obiteljska poljoprivredna gospodarstva će moći izaći na tržište s poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na tim površinama.

Također, detaljnije se propisuje način postupanja sa zemljištem upisanim u ARKOD na kojem je upisano više suvlasnika te u slučajevima kada netko od suvlasnika traži brisanje zemljišta iz ARKOD-a.

Ostale izmjene u odnosu na važeći Pravilnik jesu tehničkog karaktera, a kako bi korisnicima bilo jasnije značenje pojedine odredbe.

Foto: Pixabay

Prethodni članakOtvoreno savjetovanje o Pravilniku za osiguranje poljoprivredne proizvodnje
Sljedeći članakTako slatki
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr