Nakon donošenja Zakona uslijedilo je donošenje Uredbe Vlade Republike Hrvatske o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 66/13), kojim je oblikovan sadržaj gospodarskog programa koji se prilaže ponudbenoj dokumentaciji za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Javno nadmetanje za državno zemljište

Ponudbena dokumentacija podrobno je propisana odredbama sadržanim u Pravilniku o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnog poziva za zakup, zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (objavljen u „Narodnim novinama“ broj 84/13). Pravilnikom o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za zakup i zakup za ribnjake, te naknadi za vodu za ribnjake („Narodne novine“ 107/13), propisan je izračun vrijednosti početne zakupnine. Kao posljednju kariku u postupku za davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u zakup, a bez koje svi navedeni propisi nisu provedivi, Ministarstvo poljoprivrede propisalo je Pravilnik o postupku javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup i zakup za ribnjake. Pravilnik je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 120/13 od 27. rujna 2013. godine, a stupio je na snagu 5. listopada 2013. Ovim Pravilnikom propisuje se u članku 1. postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup i zakup za ribnjake (javni poziv). Odredbama članka 2. propisano je da se postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu provodi, ako je više osoba koje su sudjelovale na javnom pozivu i ostvarile najviši zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova izjednačeno po broju bodova i ponuđenoj zakupnini. Odredbama članka 3. Pravilnika propisano je da Javno nadmetanje organizira Agencija za poljoprivredno zemljište, a provode povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i povjerenstva za dodjelu zakupa napoljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake.

Poziv za dostavu ponude

Članak 4. Pravilnika propisuje obavezni sadržaj Poziva za dostavu ponude na javnom nadmetanju koji Agencija dostavlja sudionicima iz članka 2. ovoga Pravilnika. Poziv za dostavu ponude na javnom nadmetanju obavezno mora sadržavati: naznaku javnog poziva i nekretnine koja je predmet javnog nadmetanja, najvišu ponuđenu zakupninu na javnom pozivu za nekretninu koja je predmet javnog nadmetanja, popis sudionika iz članka 2. ovoga Pravilnika, kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja na javnom nadmetanju iz članka 7. ovoga Pravilnika, rok za dostavu ponude, naznaku da se ponuda dostavlja preporučeno poštom Agenciji, napomenu da će se nedostavljanje ponude na javno nadmetanje smatrati odustajanjem od ponude na javnom pozivu, te mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda. Odredbama članka 5. propisano je da Ponuda na javnom nadmetanju sadrži: točne podatke o sjedištu pravne osobe te ime, prezime i adresu za fizičke osobe, OIB za fizičke i OIB i MB za pravne osobe, oznaku javnog poziva i nekretnine koja je predmet javnog nadmetanja, iznos zakupnine koja se nudi na javnom nadmetanju. Članak 6. Pravilnika propisuje da je Početna zakupnina na javnom nadmetanju za nekretninu iz javnog poziva najviša zakupnina koju su ponudile osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika. Odredbama članka 7. ovog Pravilnika propisano je da se najpovoljnijim ponuditeljem na javnom nadmetanju smatra ponuditelj za kojeg povjerenstvo iz članka 3. stavak 2. ovoga Pravilnika utvrdi da je ponudio najvišu zakupninu na javnom nadmetanju, a u slučaju da dva ponuditelja ponude jednaku zakupninu na javnom nadmetanju, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se ponuditelj čija je ponuda na javnom nadmetanju ranije zaprimljena.

Hoće li se ponuditelji snaći u propisima?

Pretplatnicima savjetujemo da prate “Narodne novine”, kao i druga lokalna službena glasila, jer nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika, postupci za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske napokon će moći započeti. Budući da se prečesto administrativnim postupcima otežava i odužuje poslovanje i gospodarenje u poljoprivredi, pitanje je jesu li se zakonodavne aktivnosti mogle razriješiti brže i drugačije, npr. objedinjavanjem triju navedenih pravilnika u sklopu jednog akta, što bi u konačnici pojednostavilo snalaženje u propisima i ponuditeljima i povjerenstvima, te tako ubrzalo i smanjilo troškove postupka. Ovo rješenje potrebno je prihvatiti i po njemu postupati, dok se kroz praksu ne pronađu neka nova i bolja rješenja.

"" 

Prethodni članakRuska Paška s voćem i medom
Sljedeći članakTrajnice – vrste i sadnja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.