Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, u 2023. godini globalni kapacitet obnovljive energije doživio je neviđeno povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na 2022. Ali taj se višak energije mora negdje pohraniti da bi svijet kasnije imao koristi od njegove proizvodnje.
Odnedavno se dizajniraju uređaji za pohranu energije koji koriste ugljikove materijale, kao što je grafen. To je prvenstveno zbog njihovog učinkovitog prijenosa naboja i prirodnog izobilja. Ipak, njihova je izrada skupa i stvara zagađenja i stakleničke plinove. U potrazi za alternativnim izvorom ugljika, tim istraživača s korejskog Sveučilišta Yeungnam iz Seula, željeli su razviti jednostavnu, isplativu metodu za pretvaranje otpadne pileće masti u električno vodljive nanostrukture za superkondenzatorske uređaje za pohranu energije, javlja American Chemical Society.
Istraživači su prvo upotrijebili pištolj s plinskim plamenom kako bi istopili mast iz piletine i spalili rastopljeno ulje, slično kao što bi se palilo u uljanoj svjetiljci. Zatim su skupili čađu na dnu tikvice, koja je visjela iznad plamena. Elektronska mikroskopija pokazala je da čađa sadrži nanostrukture na bazi ugljika koje su bile ujednačene sferne rešetke koncentričnih grafitnih prstenova. Istraživači su testirali način za poboljšanje električnih svojstava ugljikovih nanočestica njihovim namakanjem u otopini tioureje, organosumpornog spoja strukturno sličnog urei, osim što je atom kisika zamijenjen atomom sumpora.
Sastavljene u negativnu elektrodu asimetričnog superkondenzatora, nanočestice ugljika dobivene iz pileće masti pokazale su dobar kapacitet i izdržljivost. Osim toga pokazali su i visoku gustoću energije i snage. Kao što je predviđeno, ta su svojstva dodatno poboljšana kada su elektrode izrađene od nanočestica ugljika obrađenih tiourejom. Rezultati naglašavaju potencijalne prednosti korištenja otpada od hrane poput pileće masti kao izvora ugljika u potrazi za još zelenijom energijom. Znanstveni rad objavljen je u časopisu ACS Applied Materials and Interfaces.
Izvor: vidi.hr
