Poljoprivreda i prehrambena industrija ostaje prioritet Europske komisije za razdoblje od 2028. do 2034. godine

Poljoprivreda i prehrambena industrija strateški su sektori za Europsku uniju (EU), osiguravajući sigurnu i kvalitetnu hranu za 450 milijuna Europljana po pristupačnim cijenama i igrajući ključnu ulogu za europsku i globalnu sigurnost hrane. Istodobno su neophodni za održavanje gospodarstva i života u ruralnim područjima, kao i važan dio rješenja u zaštiti klime, prirode, tla, vode i bioraznolikosti.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u središtu je europskog projekta i obvezala se prije više od 60 godina osigurati sigurnost hrane i istinski životni standard za poljoprivrednu zajednicu, u skladu s ciljevima Ugovora EU-a. Takva je obveza danas jednako važna kao što je bila tada, jer se sektor EU-a suočava sa znatnim izazovima.

Suočavanje s novim izazovima poljoprivrede EU-a

Potreban je poticaj za poljoprivredni sektor jer je samo dio poljoprivrednika mlađi od 40 godina. Sektor je izložen klimatskim promjenama, gubitku biološke raznolikosti i društveno-gospodarskim pritiscima koji ugrožavaju njegovu dugoročnu održivost i egzistenciju. Neujednačenost globalnih tržišta, neke uvozne ovisnosti i ranjivost na geopolitičku nesigurnost povećavaju dugoročnu neizvjesnost s kojom se suočavaju poljoprivrednici iz EU-a. Ulaganja su teško financirana jer je poljoprivredni dohodak po radniku i dalje znatno niži od prosječnih plaća u cijelom gospodarstvu (60 % u 2023.).

Osim toga, regionalne neravnoteže i nedovoljni pristup znanju i inovacijama, uključujući digitalna rješenja, doprinose padu privlačnosti sektora, posebno među mladima. Ti izazovi čine javnu potporu potrebnom za sektor i istodobno pozivaju na snažan i prilagodljivi odgovor politike kako bi se osigurao konkurentan, otporan i održiv poljoprivredni sektor. Nadovezujući se na uspješne prethodne reforme kojima se ZPP stavlja na put politike temeljene na uspješnosti i tržišno orijentiranoj, ZPP se stoga mora nastaviti razvijati i izoštravati svoju sposobnost učinkovitog odgovora na promjenjivu globalnu, nacionalnu, nacionalnu i regionalnu situaciju.

Inovacije ostaju temelj razvoja poljoprivrede

Kao i u drugim sektorima, poljoprivreda i ruralna područja trebali bi bolje iskoristiti inovacije kako bi poboljšali konkurentnost, održivost i otpornost. Nova tehnologija i znanje, posebno digitalne tehnologije, poboljšavaju učinkovitost resursa. ZPP i politika istraživanja i inovacija EU-a mogu značajno poboljšati konkurentnost i otpornost poljoprivrednog sektora. Slično tome, naglasak stavljen na digitalizaciju omogućuje povezivanje s programom EU-a i programa umjetne inteligencije, ali i ograničavanje opterećenja izvješćivanja.

Nacrt novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. koji najavljuje integraciju fondova Europske unije u okviru jedinstvene, koherentne strategije, s kohezijskom i poljoprivrednom politikom u središtu, EU je predstavila 16. 7. 2025. Da bi poljoprivreda ostala prioritet, za potpore dohotku poljoprivrednika i krizno upravljanje predviđen je namjenski proračun od oko 300 milijardi eura koji će prvenstveno uključivati:

• dodatna sredstva za istraživanje i inovacije u poljoprivredi;
• sve vrste plaćanja kojedoprinose prihodima ili poslovnoj održivosti poljoprivrednika;
• udvostručenu kriznu rezervu u odnosu na aktualnu ZPP  – 6,3 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje;
• pojednostavljena pravila financiranja za poljoprivredu;
• ojačanu transparentnost u pogledu krajnjih korisnika sredstava iz proračuna EU-a;
• jednostavniji i fleksibilniji sustav provedbe, koji će objediniti dva fonda iz sadašnja dva stupa;
• plaćanja po površini usmjerena na poljoprivrednike koji aktivno obrađuju zemljište;
• ograničavanje potpora za veća gospodarstva na maksimalno 100.000 eura, u potpunosti financirano sredstvima EU-a;
• naglašenu potporu mladim poljoprivrednicima i promicanje generacijske obnove –  uvođenje tzv. “startnog paketa” za pomoć mladima;
• novi model odgovornog upravljanja gospodarstvom (Farm Stewardship) za korisnike potpora dohotku koji zamjenjuje postojeći sustav uvjetovanosti;  
• potpora ulaganjima i dalje će imati važnu ulogu;
• reviziju odredbi u Uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta, kroz jačanje EU školske sheme, zaštitu mesnih naziva i sastava proizvoda, mjere za jačanje otpornosti poljoprivrednih tržišta i zaliha u kriznim situacijama.

Prijedlog VFO za razdoblje od 2028. do 2034. posvećen poljoprivredi bit će dio Nacionalnog i regionalnog fonda za partnerstvo i planova i kojim će se utvrđivati posebna pravila koja su potrebna za usmjeravanje ZPP-a prema:

• ubrzanju inovacija – poboljšanju pristupa znanju i ubrzavanje digitalne tranzicije za uspješan poljoprivredni sektor jačanjem poljoprivrednih sustava znanja i inovacija;
• doprinosu ciljanoj potpori dohotku za poljoprivrednike i njihovoj dugoročnoj konkurentnosti;
• usmjeravanju potpore poljoprivrednicima koji aktivno doprinose sigurnosti hrane;
• gospodarskoj vitalnosti poljoprivrednih gospodarstava i posebnih sektora te očuvanju okoliša;
• poboljšanju privlačnosti struke i poticanje generacijske obnove, pomaganje u pristupu mladih i onih koji ulaze u profesiju, uključujući promicanje razvoja vještina, bolji pristup kapitalu i boljim radnim uvjetima;
• jačanje uloge poljoprivrednog i šumskog sektora za klimatske mjere;
• pružanje usluga ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih resursa;
• nagrađivanje poljoprivrednika koji rade u skladu s prirodom;
• poticanju premještanja prema održivijim metodama proizvodnje koje su prilagođene lokalnim uvjetima i isporučuju pravu ravnotežu ulaganja, poticaja i zahtjeva;
• poboljšanju otpornosti, sposobnost suočavanja s krizama i rizicima, pružanje snažnijih i ciljanijih poticaja poljoprivrednicima da smanje svoju ranjivost i izloženost rizicima, uključujući prilagodbu na razini poljoprivrednih gospodarstava i diversifikaciju proizvodnje;
• poboljšanju radnih uvjeta i života u ruralnim područjima, pružanjem usluga pomoći i potpore za suradnju, razvoj poslovanja, dodanu vrijednost te projekte koji omogućuju ruralni razvoj.

U postizanju tih ciljeva, cilj je ostvariti puni potencijal strateškog planiranjajednostavnijim i fleksibilnijim okvirom politike kojim se poboljšavaju sinergije i komplementarnosti u svim sektorima. Nadovezujući se na postojeći sustav koji se temelji na strateškim planovima, usklađenosti i sinergijom sa zajedničkim okvirom predviđenim potpunim skupom prijedloga VFO-a, posebno prijedlogom Komisije za Uredbu o osnivanju Nacionalnog i regionalnog fonda za partnerstvo za razdoblje 2028.-2034. („Uredba NPRF-a”), prijedlog Uredbe o zajedničkom okviru uspješnosti („Regulacija uspješnosti”), prijedlog Europskog fonda za konkurentnost i prijedlog za Okvirni program istraživanja.

Poljoprivreda je glavni doprinos globalnoj konkurentnosti EU-a

EU je veliki uvoznik robe i izvozni prvak za vrijednu poljoprivredu i prehrambene proizvode te stoga utječe na prehrambene sustave izvan Unije. Prijedlogom, u skladu s člankom 208. UFEU-a, uzimaju se u obzir ciljevi Unije za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj u zemljama u razvoju, posebno osiguravanjem da potpora Unije poljoprivrednicima nema ili ima minimalne trgovinske učinke.

Poljoprivredna tla i šume pokrivaju 84 % područja EU. Sektor ovisi i o stanju okoliša i utječe na stanje okoliša. Posebni ciljevi u okviru ZPP-a, naravno, uključuju djelovanje u području zaštite okoliša i klime. Na primjer, ZPP doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama i otpornosti na vodu, kao što su smanjenje rizika od poplava i upravljanje vodama kroz obnovu krajolika, uz potporu i inicijativu za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanja. Slično tome, ZPP može podržati projekte obnovljivih izvora energije i biogospodarstvo, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva energetske tranzicije EU-a.

Doprinos društvenoj koheziji i ruralnom razvoju

ZPP podupire prihode za poljoprivrednike i stoga doprinosi poboljšanju socijalnih ciljeva i politika na nekoliko važnih načina: usmjeren je na poljoprivrednike kojima je to najpotrebnije, podržava različite društveno-kulturne karakteristike ruralnih područja EU-a, uključujući otvaranje radnih mjesta i dobre uvjete radnika u poljoprivrednim i ruralnim područjima. Potrebno je zaštititi krajnje korisnike i osigurati predvidljivost komponente potpore dohotku ZPP-a i usmjeriti i upravljati naporima potpore, što ovaj propis predviđa. Naposljetku, ZPP financira vještine i znanja za potporu poljoprivrednicima u njihovoj društveno-ekonomskoj, zelenoj i digitalnoj tranziciji. Ojačalo je poljoprivredno obrazovanje i mogućnosti cjeloživotnog učenja.

ZPP doprinosi koheziji i pravu na ostanak poticanjem raznolikog i otpornog ruralnog gospodarstva u ruralnim područjima, podržavajući, primjerice poslovne mogućnosti, agroturizam, infrastrukturu i biogospodarstvo putem svojih strategija LEADER-a. To je u skladu s ciljevima dugoročne vizije za ruralna područja, naglašavajući gospodarsku diversifikaciju u ruralnim sredinama za poljoprivrednike. Poljoprivreda ima izravnu vezu s konceptom “jednog zdravlja”. U tom pogledu, prijedlogom se osigurava skup instrumenata čiji je cilj osigurati visokokvalitetnu proizvodnju hrane, smanjenje upotrebe pesticida i antimikrobnih sredstava, poboljšanje uvjeta dobrobiti životinja, kao i biosigurnosne mjere na razini poljoprivrednih gospodarstava kako bi se spriječilo izbijanje štetočina i bolesti životinja.

Foto: Shuttertsock