Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je početkom srpnja, zajedno s predsjednicom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijanom Petir, predsjednikom Odbora za zakonodavstva Hrvatske poljoprivredne komore Matom Brlošićem te pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josipom Kraljičkovićem sudjelovala na Okruglom stolu pod nazivom Poljoprivredno zemljište – Essentia vitae (bit života) u Matici hrvatskoj.

Okrugli stol se održao povodom Prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Sudionici su se tijekom dijaloga dotaknuli i drugih aktivnosti vezanih za zemljište poput prijelaza agroekoloških sustava u ekološke sustave proizvodnje hrane, globalne tendencije nad poljoprivrednim resursima kao i hrvatske strategije u tom smislu, poljoprivrednog potencijala u raspodjeli, odnosno preraspodjeli „slobodnog poljoprivrednog zemljišta“.

Kako je naglasila ministrica Marija Vučković, poljoprivredno zemljište je dobro od strateškog interesa RH. Novi prijedlog donosi niz dobrih izmjena. Kazala je kako će se nešto mijenjati kod prvenstva dodjele zemljišta, a kako je njezina zadaća da potpuno nestane mogućnost potpunog dislokacijskog odučivanja.

Veća transparentnost i jače kontrole

Ministarstvo poljoprivrede je omogućilo i izradu karte pogodnosti tala. Ministrica je spomenula kako je rok za izradu izmjena zakona krajem rujna.

Cilj ovih izmjena i dopuna koje smo odlučili napraviti je otklanjanje prijepora na koje ukazuju različiti dionici. Također i učinkovitija dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta onima koji će proizvoditi hranu koristeći prirodne resurse te pokazivati kreativnost u poljoprivrednoj proizvodnji i pri tome stvarati dodanu vrijednost proizvoda. To ćemo prvenstveno omogućiti kroz promjene gospodarskog programa i novi sustav bodovanja, istaknula je ministrica poljoprivrede.

Dodala je i kako će novi prijedlog Zakona donijeti skraćenje administrativnih procedura, transparentnost postupka i veće kontrole ugovornih obveza. Spomenute izmjene u potpunosti su usklađene s Nacrtom strategije poljoprivrede do 2030.

Mato Brlošić je istaknuo kako se dešavalo oduzimanje privatnog zemljišta, kako je tijekom godina nestalo puno šuma, livada. Nastale su velike površine, ali se smanjila bioraznolikost. Naveo je da nije moguće obrađivati zemljište koje je u zakupu od samo dvije godine i kako smo imali 3 programa raspolaganja od nastanka države, koncesiju, dugogodišnji zakup i zakup.

Nije bilo moguće konkurirati međusobno, a sad se izjednačavaju OPG-a, obrti, velika i mala poduzeća, a to nije dobro. I OPG-ovi tu neće dobro proći, naglasio je.

Rekao je i kako smo izgubili 50.000 proizvođača mlijeka od nastanka države. Postavio je pitanje o tome je li normalno da velike tvrtke predaju po 9 zahtjeva za državno zemljište? Svoje obrazlaganje Brlošić je završio pitanjem kolika je sigurnost opstanka ruralnog stanovništva ako sve damo velikim proizvođačima?

Kako je moguće da još nismo pronašli odgovarajući model?

Marijana Petir svoje izlaganje započela je pitanjem kako je moguće da još uvijek nismo pronašli odgovarajući model upravljanja poljoprivrednim zemljištem?

Osim edukacije, dijaloga, okruglih stolova, te osim gospodarskog, poljoprivredno zemljište je i političko pitanje. Neke odluke ne smiju biti kratkoročne! Potrebna je uključivost prema poljoprivrednicima, stručnjacima, znanstvenicima. Za dobro od posebnog interesa ne smije nam biti svejedno kako će se gospodariti, istaknula je Petir.

Dodala je kako je i sama Europska komisija istaknula važnost poboljšanja strukturiranja gospodarstva u Hrvatskoj. Naglasila je i kako je produktivnost zemljišta u RH prije ulaska u EU bila veća nego sad. Navela je nužnost ulaganja u tehnologiju, istraživanje i razvoj, ali i u kapital kako bi se vratili na pozicije koje smo imali prije pristupanja EU.

Petir smatra da je potrebno jačati i savjetodavnu službu. Danas jedan savjetodavac dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što nije dovoljno ako želimo unaprijediti hrvatsku poljoprivredu. Podsjetila je da je Hrvatska Ugovorom o pristupanju ispregovarala moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na 7 godina. On je produžen do 2023.godine.

Potrebna je i revizija dosad sklopljenih ugovora i provjera koristi li se doista poljoprivredno zemljište u skladu s gospodarskim programima. Također i ulažu li se potpore dobivene po toj osnovi namjenski, kazala je.  

Josip Kraljičković je spomenuo da nije bitno tko je vlasnik zemljišta, već da ono mora biti obrađeno. Također, i kako ima osjećaj da određeni poljoprivrednici iz nekih sektora u većoj mjeri utječu na kreiranje zakona. Svo zemljište se mora staviti u funkciju te se mora pronaći adekvatan model kako to učiniti, završio je Kraljičković.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakAgBot – suradnja na stroju budućnosti
Sljedeći članak29. Izložba vina Vivodina
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).