Nije nevažno spomenuti kako su postupci ostvarivanja potpora na koje smo navikli, a koji su zahtijevali popunjavanje tek nekoliko obrazaca dio prošlosti, te kako su ovakve procedure standardne u EU, odnosno ono su na što se moramo priviknuti.
Upustiti se u postupak prijave ne znači nemoguću misiju. Možda nećete uspjeti sami, no od pomoći vam mogu biti brojne konzultantske tvrtke ili Razvojne agencije koje posluju u Republici Hrvatskoj, a koji prolaze redovitu obuku u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Budući da posluju slobodno na tržištu, njihove usluge imaju i svoju cijenu. No njihove naknade također spadaju u dozvoljene troškove te se i za njih može dobiti povrat sredstava iz IPARD-a.
Ovdje vrijedi naglasiti kako je, pred kretanje u određenu investiciju, prije svega potrebno osigurati financijska sredstva nužna za provođenje ulaganja.
Naime, potpore se u IPARD-u isplaćuju nakon provedenog ulaganja. Sredstva potrebna za provođenje ulaganja mogu biti ili vlastita ili sredstva neke od banaka.
Tako je HBOR razvio posebne kreditne linije koje prate financiranje projekata koji se prijavljuju na IPARD program, a imaju vrlo povoljne uvjete kreditiranja. Kamatne stope se kreću u rasponu od 2-4 %, na rok otplate od 12 godina te uz poček od 2 godine.
Mogući povrat sredstava
Ne smije se zanemariti činjenica kako ne postoji mogućnost retroaktivnog povrata sredstava, odnosno s ulaganjima je moguće započeti tek nakon potpisivanja ugovora s IPARD agencijom. Trenutno aktualan natječaj za Mjere 101 i 103 završava 28. veljače, no u ovoj godini neće biti i jedini. Zato, propustite li ga, ne čekajte trenutak kada će sljedeći već biti raspisan nego s prikupljanjem dokumentacije započnite već sada.

Prethodni članakRezidba zapuštenih voćaka
Sljedeći članakUzgoj ukrasnih crnogoričnih vrsta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.