Masa većine tih ranih trava nakon metličanja ima veliki udio stabljike, koja je u cvatnji već ogrubjela (grafikon 1). Ako se kasno kosi u cvatnji ili kasnije, one daju osrednju do lošu krmu. Takvu ogrubjelu masu u kojoj pretežu visoke trava koje su u stadiju cvatnje ili u nalijevanju zrna, a često u zriobi, bolje je u prvom otkosu silirati nego kositi za sijeno. Ako se, naime, takva masa koja je već jako ogrubjela kosi i suši za sijeno, sušenjem će još jače ogrubjeti i dati lošu krmu slabe ukusnosti i krmne vrijednosti, lošije će biti iskorištena, a posljedica toga bit će niska proizvodnja i veliki gubitak već proizvedenih hranjiva, osobito proteina. Livade se u prvom otkosu kod nas često kose prekasno, kad je većina trava ocvala, a na vlažnijim i težim staništima kad se tlo prosuši. Zbog neuređenosti tla i odvodnje suvišne oborinske vode, pokošenu masu tratine često nije moguće sušiti na tlu ranije u proljeće, pa se takve livade u pravilu kose prekasno. Jedan od razloga je i tradicija kasne kosidbe tratine, tek kad naraste velika masa, jer ako se kosi ranije proizvođači kažu da se puno posuši i da se dobiju niski prinosi sijena. Pritom se ne vodi računa o tome koliki su gubitci već proizvedenih hranjiva u krmi koja se kasno kosi. Niz je loših posljedica kasne kosidbe po kakvoću i količinu proizvedenih hranjiva. Kasno košena masa znatno je niže kakvoće, što se vidi u tablici 1. Ako su prilike u proljeće manje povoljne, kosidba se odgađa do toploga i suhog vremena, često čak i do srpnja. S nastupom toplog i suhog vremena, kasno košena tratina vrlo se loše i sporo obnavlja u suhim uvjetima. Porast mase vrlo je slab, jer vrste plitkog korijena u gornjem sloju nemaju dovoljno vlage za obnavljanje, a većina vrsta plitkog korijena tijekom ljeta prelazi u spavajuće dormantno stanje. U njoj uglavnom prevladavaju višegodišnje zeljanice, od njih je veći dio loše kakvoće ili niske krmne vrijednosti mrkva, različak, pastrnjak i dr. Djeteline, kao i trave u tratini, ljeti uglavnom zbog suše ostanu niske i zauzimaju mali udjel u masi, iako bi morale biti zastupljenije. Osobito se to događa na travnjacima koji se nakon kosidbe ne prihranjuju. Obnavljanje tako iskorištavane tratine vrlo je usporeno i traje 8 – 12 tjedana. Takva tratina uglavnom daje prvi obilniji otkos, koji je zbog prekasne kosidbe niske kakvoće, a u drugom otkosu daje niske prinose mase i hranjiva. Na vrlo suhim staništima prirast je toliko slab da se često jedva isplati kositi. Ranija kosidba utječe na povećanje gustoće tratine, a time i na bolju pokrovnost.
