Proljeće, konac svibnja, najbolje je vrijeme za sjetvu graha. Ne treba uraniti i sijati ranije u hladno tlo, jer uz veću vlagu u tlu sjeme može propasti. Posijete li grah u zagrijano tlo, nicanje će biti brže, a manje će ga napadati neke bolesti iz tla.
Plodored: grah možete na istu povr?inu sijati tek nakon 4 – 5 godina. Najbolje je sijati iza okopavina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodna kultura bio kukuruz. Razlog je što postoji opasnost od ostataka korištenog herbicida (Radazina).
Tlo: odaberite plodna humusna tla s dovoljno vapna. Osim toga, tlo mora biti dobre propusnosti za vodu. Grah zrnaš ne podnosi teška tla, koja su obično hladna i vlažna. Kisela tla također nisu prikladna za grah zrnaš.
Gnojidba: kako grah na korijenu ima simbiotske bakterije, neće biti potrebna gnojidba stajskim gnojem. Bakterije koriste dušik iz zraka, pa se on dodaje samo u početnoj fazi rasta, dok se bakterije na korijenu ne razviju dobro. Kad se dobro razviju, fiksirat će dušik iz zraka, obično prije početka cvatnje. Najbolje je da se tlo ispita u laboratoriju, svakih 4 – 5 godina, i da se vidi stanje hranjiva u tlu. Tako ćete moći provesti ispravnu gnojidbu za bilo koju kulturu.
Sjetva: grah zrnaš sijte u redove razmaka 50 – 60 cm. Niske sorte mogu se tako uspješno uzgajati i obavljati međuredna obrada kultivatorom, a berba također može biti mehanizirana, što je važno ako se sije veća površina. Dobro je da su u redu zrna na razmaku 10 cm. Dubina sjetve ovisi o krupnoći zrna, tipu tla i roku sjetve. Ako je sjetva ranija, bit će plića, a kasnija će sjetva biti dublja. Prosječna dubina je 3 – 5 cm. Na težim tlima sijte pliće, a na lakima dublje.
Sorte graha: što se tiće sorti, grah se dijeli u tri skupine, i to prema krupnoći i prema boji zrna. Dosta seoskih starih kućanstava čuva stare sorte graha i sije ih iz godine u godinu s uspjehom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodni smještaj i hranidba pilića u tovu
Sljedeći članakUzgoj ribiza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.