Proljeće, konac svibnja, najbolje je vrijeme za sjetvu – grah zrnaš. Ne treba uraniti i sijati ranije u hladno tlo, jer uz veću vlagu u tlu sjeme može propasti. Posijete li grah zrnaš u zagrijano tlo, nicanje će biti brže, a manje će ga napadati neke bolesti iz tla.

Plodored: grah možete na istu povr?inu sijati tek nakon 4 – 5 godina. Najbolje je sijati iza okopavina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodna kultura bio kukuruz. Razlog je što postoji opasnost od ostataka korištenog herbicida (Radazina).
Tlo: odaberite plodna humusna tla s dovoljno vapna. Osim toga, tlo mora biti dobre propusnosti za vodu. Grah zrnaš ne podnosi teška tla, koja su obično hladna i vlažna. Kisela tla također nisu prikladna za grah zrnaš.
Gnojidba: kako grah na korijenu ima simbiotske bakterije, neće biti potrebna gnojidba stajskim gnojem. Bakterije koriste dušik iz zraka, pa se on dodaje samo u početnoj fazi rasta, dok se bakterije na korijenu ne razviju dobro. Kad se dobro razviju, fiksirat će dušik iz zraka, obično prije početka cvatnje. Najbolje je da se tlo ispita u laboratoriju, svakih 4 – 5 godina, i da se vidi stanje hranjiva u tlu. Tako ćete moći provesti ispravnu gnojidbu za bilo koju kulturu.
Sjetva: grah zrnaš sijte u redove razmaka 50 – 60 cm. Niske sorte mogu se tako uspješno uzgajati i obavljati međuredna obrada kultivatorom, a berba također može biti mehanizirana, što je važno ako se sije veća površina. Dobro je da su u redu zrna na razmaku 10 cm. Dubina sjetve ovisi o krupnoći zrna, tipu tla i roku sjetve. Ako je sjetva ranija, bit će plića, a kasnija će sjetva biti dublja. Prosječna dubina je 3 – 5 cm. Na težim tlima sijte pliće, a na lakima dublje.
Sorte graha: što se tiće sorti, grah se dijeli u tri skupine, i to prema krupnoći i prema boji zrna. Dosta seoskih starih kućanstava čuva stare sorte graha i sije ih iz godine u godinu s uspjehom.
Prethodni članakPodni smještaj i hranidba pilića u tovu
Sljedeći članakUzgoj ribiza
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.