Napominjemo da se arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja izrađuju za jednu ili više zgrada izgrađenih na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Umjesto snimke izvedenog stanja za manje zahtjevnu zgradu, odnosno jednostavnu zgradu može se izraditi i priložiti uz zahtjev arhitektonska snimka. Arhitektonska snimka može uz zahtjevnu zgradu obuhvaćati i manje zahtjevnu zgradu, jednostavnu zgradu i/ili pomoćnu zgradu.

Susjedska prava
Prije donošenja rješenja nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. Stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju može biti podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgra đena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađ ena zgrada.

Pravne posljedice legalizacije zgrade

Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona postojećom građevinom, može se sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu, za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu, može se izdati i potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.

Katastarski ured evidentira završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređ uje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju. (Nezavršena zgrada, odnosno njezin nezavršeni dio evidentira se nakon što se završi). Nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navo đenje naziva i oznake tog akta.

Pojednostavljenim riječnikom, legalizirana zgrada statusno se izjednačuje sa zgradom koja je izgrađena temeljem valjane građevinske dozvole izdane u postupku koji je prethodio gradnji.

Izračun naknade za legalizaciju objekta

Naknada za zadržavanje u prostoru nezakonito izgrađenih objekata izračunava se sukladno odredbama Uredbom Vlade Republike Hrvatske o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (“Narodne novine” broj 98/12). Uredbom se propisuje visina i način obračuna iznosa naknade, te detaljniji uvjeti plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru odnosno ozakonjenja te zgrade. Visina naknade za zgradu, odnosno za dio zgrade koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja te naknade. Naknada se utvrđuje, u pravilu, prema obujmu zgrade kao i za obračun komunalnog doprinosa, na način određen prema posebnom propisu, za cijelu ili dio nezakonito izgrađene zgrade koja se ozakonjuje. Visina naknade za jednu zgradu, odnosno dio zgrade koji se ozakonjuje ne može biti niža od 500,00 kuna.
Visina naknade utvrđuje se prema izrazu: VN = Non x Lk, u kojem su: VN – visina naknade (u kn) iNon – naknada po obujmu i namjeni (u kn), a Lk – koeficijent lokacije.
Naknada po obujmu i namjeni (Non) utvrđuje se prema izrazu: Non = No x Kn, u kojem su: No – naknada po obujmu (u kn), a Kn – koeficijent namjene. Ukoliko je iznos naknade po obujmu i namjeni (Non) utvrđen izračunom prema stavku 1. ovoga članka manji od 500,00 kuna, vrijednost te naknade (Non) određuje se u iznosu od 500,00 kuna.
Naknada po obujmu (No) ovisno o veličini zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje utvrđuje se prema obujmu zgrade (m3) kao za obračun komunalnog doprinosa, na način da se obujam odnosno dijelovi obujma te zgrade (O1,2,3,4) iskazani u m3 množe s pripadajućom jediničnom vrijednosti naknade (Jn1,2,3,4) iskazanom u kn/m3, i to prema izrazu: No = O1 x Jn1 + O2 x Jn2 + O3 x Jn3 + O4 x Jn4. U izrazu, dijelovi obujma zgrade (O1,2,3,4) i pripadajuće jedinične vrijednosti naknade (Jn1,2,3,4) utvrđuju se prema vrijednostima iskazanim u tablici (vidi sliku u prilogu). Ako se u zgradi nalaze prostori različite namjene ovoga članka, koeficijent namjene (Kn) utvrđuje se prema pretežitoj namjeni zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, odnosno namjeni kojoj služi 50% i više neto površine prostora (površine poda bez zidova) te zgrade.
Koeficijent lokacije (Lk) utvrđuje se ovisno o lokaciji zgrade, odnosno njezinom položaju u prostoru (vidi sliku u prilogu). Ako je nezakonito izgrađena zgrada smještena na granici područja, odnosno nalazi se na više područja, za tu zgradu primjenjuje se koeficijent lokacije (Lk) koji je veći.
* osim za zgradu čija je namjena akvakultura.

Plaćanje naknade

Naknada utvrđena u skladu s odredbama ove Uredbe može se platiti jednokratno ili obročnom otplatom ukoliko je njezin iznos veći od 1.500,00 kuna, u visini i na način određen rješenjem o naknadi. Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Rok za jednokratno plaćanje naknade, odnosno kod obročne otplate rok plaćanja prvog obroka, iznosi 30 dana od dana izvršnosti rješenja. Visina naknade i prikaz obračuna naknade te način i rok plaćanja utvrđen u skladu s odredbama ove Uredbe, sastavni su dio rješenja o naknadi. Kod obročnog načina plaćanja, sastavni dio rješenja o naknadi je i plan otplate obroka utvrđen u skladu s odredbama članka 11. ove Uredbe Obvezniku kojem je nastupila izvršnost rješenja o naknadi, a nije izvršio jednokratno plaćanje ili uplatu prvog obroka naknade, nadležno tijelo će na njegov zahtjev i samo jednom, pod uvjetom da taj zahtjev podnese u roku 30dana od dana izvršnosti rješenja, izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s ovom Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju. U tom slučaju, prvo rješenje o naknadi neće se izvršiti. Jednokratnim plaćanjem iz članka 8. stavka 1. ove Uredbe smatra se plaćanje cjelokupnog iznosa naknade utvrđene rješenjem putem jedne ili više uplata, koja obveza se utvrđuje u roku 30 dana od dana izvršnosti rješenja o naknadi. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku iz stavka 1. ovoga članka, obvezniku se odobrava popust od 25% na visinu naknade utvrđenu izračunom u skladu s odredbama ove Uredbe, time da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Visina naknade bez popusta i iznos naknade s obračunatim popustom utvrđuje se u svakom rješenju s jednokratnim plaćanjem naknade. Propuštanjem plaćanja cjelokupnog iznosa naknade s popustom u roku od 30 dana, neovisno o tome da li plaćanje nije izvršeno u dijelu ili u cijelosti te neovisno o razlozima neplaćanja, obveznik nema pravo na popust i obvezan je platiti visinu naknade utvrđenu izračunom bez popusta, sa zateznom kamatom koja se obračunava na dospjeli neplaćeni dio tog iznosa bez popusta. Obročna otplata odobrava se rješenjem o obračunu naknade na zahtjev podnositelja zahtjeva, odnosno vlasnika zgrade ako je njezin iznos veći od 1.500, 00 kuna. Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate. Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka. Postupci utvrđivanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru započeti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, broj 90/2011) do stupanja na snagu ove Uredbe dovršit će se po odredbama Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (»Narodne novine«, broj 101/2011), odnosno po odredbama ove Uredbe u slučaju ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet ili ako to ona zatraži.

Napominjemo da je danom stupanja na snagu ove Uredbe prestala važiti Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (»Narodne novine «, broj 101/2011), a ova Uredba stupila je na snagu 6. rujna 2012., osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prethodni članakKruške lijepa Helena
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.