22. ožujka 2025., u 20:30 h, obilježavamo Sat za planet Zemlju. Projekt, koje je započeo 2007. godine u Sidneyu kao mala lokalna akcija, prerastao je u najveću svjetsku volontersku akciju u kojoj sudjeluje preko 190 zemalja svijeta. Svake godine gradovi diljem Hrvatske i svijeta na sat vremena gase svjetla kako bi skrenuli pozornost na važnost prirode i ljudski utjecaj na nju. I ove godine pozivamo gradove Hrvatske da budu dio WWF-ove najveće svjetske kampanje.

Što je 60 minuta našeg vremena? Čitanje knjige, vožnja biciklom ili tretman uljepšavanja – posvetiti sebi jedan sat nam nikada nije problem. Ali što ako taj jedan sat posvetite našem planetu? Vaša podrška može biti ključna u stvaranju boljeg svijeta za sve nas. Prema Izvještaju o stanju planeta, u zadnjih su 50 godina populacije životinjskih vrsta smanjene za zastrašujućih 73%. Što je 60 minuta naspram 73%?!

Ovog Sata za planet Zemlju, pridružite se globalnoj inicijativi gašenjem dekorativne rasvjete koja osvjetljava najprepoznatljivije spomenike u gradovima i mjestima.

Kada vidimo Pulsku Arenu, Zagrebačku katedralu ili Dioklecijanovu palaču u Splitu u mraku, možda nam se upali lampica u glavi kako priroda, bez naše pomoći, tone prema mraku.

WWF se u Hrvatskoj ponovno udružio s Turističkom zajednicom grada Zagreba na njihovom Festivalu svjetla Zagreb. Nakon prošlogodišnjeg videa koji je pokazao povezanost svih živih bića na planetu, ovogodišnji video koji će osvjetljavati zgradu Državnog arhiva bit će usmjeren na snagu vode. Sat za planet Zemlju ove godine obilježavamo istog dana kada slavimo i Svjetski dan vode. Zbog toga želimo građanima posebnu pozornost obratiti na važnost vode i slatkovodnih sustava, kao što su rijeke, jezera ili močvare.

Pozivamo sve građane, institucije i kompanije da se pridruže ovom simboličnom satu. On je postao jedan od najvećih pokreta za zaštitu okoliša na svijetu, i pokažimo da je promjena moguća.

O INICIJATIVI SAT ZA PLANETU ZEMLJU

Sat za planet Zemlju – Earth Hour je WWF-ova globalna ekološka inicijativa. Pojedinci, korporacije, vlade i zajednice pozvani su da ugase svoja svjetla na jedan sat u subotu, 22. ožujka 2025., u 20:30 i time pokažu svoju podršku ekološki održivom djelovanju. Sat za planet Zemlju započeo je u jednom gradu 2007. godine i do sada je uključio stotine milijuna ljudi iz preko 190 zemalja širom svih kontinenata, čime je ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikada organizirana: www.earthhour.org.

WWF je jedna od najvećih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s aktivnom globalnom mrežom u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti uništavanje životne sredine i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, putem očuvanja svjetske biološke raznolikosti, održivog korištenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i prekomjerne potrošnje. Više informacija na: www.wwfadria.org/hr

Prethodni članakŠto treba znati ako želite posaditi voćke u proljeće?
Sljedeći članakDobar savjet (nik) zlata vrijedi – Blanka Krstić, dipl. ing. agr.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.