Forum je pružio priliku za umrežavanje i otvaranje novih horizonta, omogućujući domaćim znanstvenicima sudjelovanje u projektima programa Horizon Europe u ključnim područjima kao što su prehrana, bioekonomija, klimatske promjene i digitalizacija.
Na događaju održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) okupilo se više od 150 sudionika iz 23 zemlje. Oni su se povezali s ciljem jačanja međunarodne suradnje istraživača. Uz FAZOS koji je bio organizator Međunarodnog foruma Horizon of innovations,u kreiranju tog značajnog događaja sudjelovali su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Europska poduzetnička mreža (EEN), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Tera Tehnopolis te MOZAIK Hub.
Prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, zahvalio je svim sudionicima, panelistima i prezenterima. Naglasio je važnost njihovih iskustava u unaprjeđenju suradnje na istraživačkim projektima i stvaranju inovacija.
–Inovacije su srž našeg rada, od očuvanja bioraznolikosti pa do strojnoga učenja u poljoprivredi. Posvećeni smo razvoju rješenja na izazove današnjice. Ovo je prilika da unaprijedimo umrežavanje naših znanstvenika i stručnjaka i tako unaprijedimo produktivnost po pitanju inovacija, istaknuo je Zmaić.
Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, naglasio je predanost Agencije povezivanju istraživanja s praksom kako bi se unaprijedila održivost poljoprivredne proizvodnje i sigurnosti hrane.
–Danas smo ovdje kako bismo kroz inspirativne prezentacije i praktične konzultacije izgradili jače veze i postavili temelje za nove projekte, rekao je Karalić.
–Današnje teme, od klimatskih promjena do digitalne transformacije, zahtijevaju interdisciplinarni pristup i timski rad koji će rezultirati novim rješenjima, dodao je.
Prorektorica prof. dr. sc. Sonja Vila, istaknula je podršku Sveučilišta događanjima poput ovog foruma koja potiču razmjenu ideja i iskustava.
–Tri su stupa rada našeg Sveučilišta – obrazovanje, istraživački rad i rad u službi zajednice. Vjerujemo da će ovaj forum doprinijeti našim istraživačima kroz iskustva kolega, savjete stručnjaka i nove suradnje, rekla je prorektorica Vila otvarajući forum.
Privatizacija znanja
Vlastita je iskustva s dvadesetak međunarodnih projekata, kojima je financirao svoja istraživanja, sudionicima foruma u plenarnom izlaganju predstavio izv. prof. dr. sc. Boris Antić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka.
–Postoje specifičnosti i neki pomaci na globalnoj razini, no u našoj regiji u proteklom razdoblju nije napravljen značajan iskorak u shvaćanju uloge znanosti i tehnologije u suvremenom društvu, tako da su i mladi znanstvenici u sličnoj poziciji kao i ja nekada. Nadam se da će im moja iskustva koja sam im ovdje prenio biti od velike koristi, rekao je i dodao kako je danas puno veći naglasak na privatizaciju znanja i usmjeravanje na otkrića u privatnom sektoru.
–Znanstvenici su puno više ohrabreni krenuti putem patentiranja inovacija, osnivanja malih i srednjih poduzeća, pokušaja izlaska na tržište s tim inovacijama. Svi moramo postati stručnjaci u prikupljanju sredstava i naći mogućnosti da se sami sa svojom grupom istraživača nekako isfinanciramo, rekao je Antić i u kontekstu dobre suradnje istaknuo vrlo uspješne prekogranične projekte kao jedne od korisnih izvora financiranja.
Na središnjoj panel raspravi „Inspirativni primjeri prijašnjih Horizon projekata“, koju je moderirao prof. dr. sc. Stjepan Bogdan s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, sudionici su raspravljali o načinima izgradnje mreže partnera, pripremi budžeta, prijavi i provedbi projekata. Na panelu su sudjelovali dr. sc. Michael Heidenreich s bečkog Sveučilišta, dr. sc. Nataša Veličković s beogradskog Istraživačkog instituta, izv. prof. dr. sc. Đurđa Kerkez s novosadskog Sveučilišta te prof. dr. sc. Goran Martinović s osječkog FERIT-a.
Istraživačica Nataša Veličković iz Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” iz Beograda predstavila je njihov projekt i iskustva.
–Naša ideja za projekt bila je prvenstveno unaprijediti znanost na višu razinu. U Srbiji, kao i u Hrvatskoj, nedostaje financijskih sredstava. Tako je ovo jedini način da dođemo do novih izvora financiranja i partnera. Naš projekt se bavi metaboličkim bolestima vezanim uz pretilost, što je danas epidemija, posebno u balkanskim zemljama. Dok se puno zna o kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu tipa 2, malo se zna o bolesti masne jetre. Ona nije vezana uz konzumaciju alkohola. Ova bolest nema simptoma, ali je vrlo ozbiljna. To je čini interesantnom za istraživanje u posljednjih nekoliko godina, istaknula je Veličković.
Dodala je kako su u projektu željeli napredovati ne samo u istraživanju metaboličkih bolesti, već i u znanstvenoj metodologiji pa su uključili partnere koji se bave multiomik metodama, lipidomikom, metabolomikom, metagenomikom, bioinformatikom te strojnim učenjem. Sve kako bi došli do biomarkera i novih ciljeva za terapiju bolesti. Veličković je također istaknula prepreke i neizvjesnost s kojima se suočavaju sudionici takvih projekata, a s kojima se i sama susretala.
–Najviše sam se bojala da nisam dorasla toj situaciji. Najveći problem bio mi je kako jasno objasniti što je tema našeg projekta i zašto bi netko trebao sudjelovati. Svi sudionici imaju visoke publikacije i h-indeks. Tako im naš projekt možda nije bio ključan za karijeru, što je predstavljalo izazov. No, pokazali smo da možemo uspješno provesti projekt i da je suradnja donijela odlične rezultate, dodala je Veličković. Ona je također spomenula kako je ponekad obeshrabrujuće kad projekt ne prođe jer natjecanja su velika i zahtjevna.
Komunikacija je iznimno bitna
Đurđa Kerkez, izvanredna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, predstavila je projekt Smart WaterTwin.
–Ovo je projekt koji pokušava uspostaviti metodološki okvir za primjenu cirkularne ekonomije u sektoru otpadnih voda. Projekt je proveden u sklopu ‘twining’ inicijative unutar europskog programa za zapadnobalkanske zemlje, što nam je pružilo najveću priliku za uspjeh. Naši partneri uključuju Univerzitet Paris-Est Créteil (UPEC) iz Pariza i Institut za vode (ICROM) iz Španjolske. Poziv nije isključivo usmjeren na istraživanje, već na transfer znanja, posebno u unaprijeđenim tretmanima otpadnih voda i sagledavanju otpadnih voda kao resursa za rekuperaciju nutrijenata. Naime, upravljanje muljem iz tretmana otpadnih voda danas je veoma važno. Baš u suradnji s kolegama iz Hrvatske vidimo da je i ovdje u istraživačkom prostoru to također dosta interesantna tema, istaknula je Kerkez.
Postupno su svladali proceduru
Kerkez je dodala kako pri početku projekta nisu nužno znali kako napisati europski projekt, no postupno su savladali proceduru.
–Traženje partnera i uspostavljanje suradnje bili su ključni koraci, da zapravo ustanovite tko bi s vama mogao i želio surađivati. A onda kad ta suradnja krene, uvijek tu dolazi i do kulturoloških razlika i razlika u nekoj poslovnoj praksi pa se dosta mora raditi na komunikaciji. No, kroz zajednički cilj te se prepreke prevladavaju i nose pozitivna iskustva. Međutim, nisu svi projekti uspješni iz prve i ne treba se plašiti. Treba biti otvoren, komunicirati i ne bojati se pitati za suradnju i podršku. Ono što smatram važnim jest uskladiti svoje ideje s nacionalnim interesima i europskim strategijama. U ovom projektu, fokusirali smo se na Green Deal i Circular Economy Action Plan, predstavljajući naše ciljeve usklađene s europskim strategijama, istaknula je.
Važnost Horizon europskog programskog ciklusa za budućnost procjene rizika iz perspektive Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) predstavila je Stefania Tampach, asistentica za znanstvena istraživanja, u kojoj je pojasnila načine prijave institucija iz država-članica te pokretanja istraživačkih projekata u suradnji s EFSA-om. U bogatom programu, bili su organizirani i B2B susreti, stručne konzultacije za idejne projekte te Inovacijska zona na kojoj su se predstavili kreativni timovi, start-up te spin-offs projekti.
Foto: Tihomila Jovanović
 okupilo se više od 150 sudionika iz 23 zemlje. Oni su se povezali s ciljem jačanja međunarodne suradnje istraživača.){kind=link}