Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva posebno važni za razvoj obalnih područja i otoka, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi koja se održava u Vukovaru.
-Domaći proizvođači u akvakulturi susreću s brojnim problemima. Znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada. Proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati. Oni proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova, kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Stabilnost i otpornost sektora kroz odgovorno upravljanje resursima
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da Ministarstvo i Vlada nastavljaju raditi na stabilnosti i otpornosti sektora kroz odgovorno upravljanje resursima i prilagodbe uzgoja.
–Kroz ulaganja u razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura, s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova. Ova ulaganja potvrđuju našu predanost održivom razvoju i jačanju konkurentnosti hrvatske akvakulture na međunarodnoj razini, rekao je Matijević.
Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod. Gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90 posto, a šaranskih vrsta više od 45 posto. Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvoda.
Izvor: HGK
Fotografije: Katarina Živković/HGK
