Drugi europski samit o ugljičnoj poljoprivredi održat će se u Dublinu, u Irskoj, od 4. do 6. ožujka ove godine.

Prvi europski samit o ugljičnoj poljoprivredi održan je u ožujku protekle godine, u Španjolskoj. Uspješno je okupio više od šest stotina sudionika iz brojnih organizacija uključenih u identifikaciju praksi i razvoj metoda praćenja te aktivnosti certificiranja. Organizatori samita o ugljičnoj poljoprivredi su organizacije uključene u projekt Credible koji je sufinanciran sredstvima Europske unije.

Cilj organizatora je okupiti što više dionika na samitu, kako bi se čuo glas poljoprivrednika i tvrtki koje imaju ključnu ulogu u provedbi praksi ugljične poljoprivrede i povezanih certifikata. Slijedom povratnih informacija primljenih nakon prvog samita, drugi samit će biti više usmjeren na praktične aspekte ugljične poljoprivrede. Kako dobiti informacije o praksama ugljične poljoprivrede? Koje se koristi očekuju u ekonomskom i okolišnom smislu i u kojem vremenskom okviru? Kako dobiti certifikate te tko i pod kojim uvjetima može kupiti certifikate? Osim toga, nastojat će se dalje istraživati kako ugljična poljoprivreda može biti alat za transformaciju u području poljoprivrede, šumarstva i obnove tresetišta.

Održavanjem ovoga događanja podržat će se razvoj Uredbe (EU) 2024/3012 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i skladištenja ugljika u proizvodima, prikupljanjem povratnih informacija o nacrtima metodologija certificiranja za poljoprivredu, šumarstvo i ponovno vlaženje tresetišta te davanjem prijedloga za rad Stručne skupine Europske komisije za uklanjanje ugljika.

S obzirom na očekivani povećani broj dionika, očekuje se da će se drugi samit sastojati od nekoliko sesija. One će voditi fokus grupe projekta Credible i vanjske organizacije. One će biti ključne u odgovaranju na glavna pitanja, davanje preporuka i postizanje zadanih ciljeva.

Glavni ciljevi drugog samita o ugljičnoj poljoprivredi su:

  • Operacionalizacija ugljične poljoprivrede: pronalazak konkretnih rješenja koja povećavaju interes i mobiliziraju dionike, kako sa strane potražnje tako i sa strane ponude ugljičnih potraživanja;
  • Promicanje ugljične poljoprivrede kao alata za preobrazbu: zahtjevi i pokazatelji održivosti za prelazak i preko okvira ugljika te poticanje otpornih prehrambenih sustava;
  • Omogućavanje dijaloga s više dionika: izgradnja zamaha i povjerenja među poljoprivrednicima, znanstvenicima, donositeljima politika, civilnim društvom i industrijom;

Potpora okviru za certifikaciju uklanjanja ugljika: standardi, metodologije i alati za praćenje. Sve kako bi se doprinijelo povoljnom okruženju za razvoj politike.

Izvor: nrm.hr

Prethodni članakObrada tla kao mjera korekcije klime
Sljedeći članakPočela je dostava Odluka preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.