Predstavljen je prijedlog za veću pravednost u lancu opskrbe hranom

193
pravednost u lancu opskrbe hranom

Predstavljen je prijedlog za veću pravednost u lancu opskrbe hranom, treći u tijelima Europske unije nakon Direktive o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi i poboljšanju suradnje između proizvođača. To se odnosi na uvođenje veće transparentnosti pri izvještavanju o cijenama u cijelom lancu. Prema više istraživanja, udio maloprodajne cijene poljoprivrednog proizvoda u lancu opskrbe hranom koja ide proizvođaču, smanjen je s 40% na 20% u zadnjih 50 godina.

Cijene bi se trebale određivati ovisno o tome kako se poljoprivredno-prehrambeni proizvodi kreću duž lanca opskrbe hranom. Razlike u kupovnim i prodajnim cijenama mogu pružiti informacije o intermedijarnim troškovima između prodavača i kupca (prijevoz, osiguranje, skladištenje itd). Veća transparentnost može potaknuti na bolje poslovne odluke i poboljšati povjerenje u poštenje između određenih dijelova lanca opskrbe hranom. Za učinkovito natjecanje na globalnim tržištima ključan je pristup pravovremenim i lako dostupnim informacijama o razvoju tržišta.

Povećanje transparentnosti učinit će lanac opskrbe hranom pravednijim i bolje uravnoteženim radi jednake mogućnosti pristupa informacijama i bolje jasnoće o cijenama. Nova pravila nadopunit će nedavno usvojenu direktivu kojom se zabranjuju nepoštene trgovačke prakse u cilju osnaživanja manjih sudionika u lancu opskrbe hranom, a njihovo uvođenje označava vrlo značajnu javnu potporu EU  poljoprivrednicima u tom lancu.

Jačanje položaja poljoprivrednika

Iako postoji velika količina dostupnih informacija o poljoprivrednim tržištima (cijene, količine proizvodnje, zalihe itd.), jako je malo drugih ključnih tržišnih informacija u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, odnosno o onome što djeluje između poljoprivrednika i potrošača na razini prerade hrane i maloprodaje. Ta asimetrija informacija između poljoprivrednika i ostalih sudionika u lancu opskrbe hranom stavlja poljoprivrednike u znatno nepovoljniji položaj na tržištu i narušava povjerenje u pošteno poslovanje. Ovaj nedostatak informacija o razvoju tržišta u lancu opskrbe poljoprivrednim proizvodima od prerađivača i prodavača nazvan je “crna kutija”, a novi prijedlog otvara tu kutiju.

Predložene mjere obuhvatit će sektore mesa, jaja, mliječnih proizvoda, voća i povrća, ratarskih kultura, šećera i maslinovog ulja. Oni se oslanjaju sustave i postupke prikupljanja podataka koji već postoje i koje operateri i države članice koriste za izvještavanje o tržišnim informacijama Europskoj komisiji, sada s većim opsegom. Svaka država članica bit će odgovorna za prikupljanje cijena i tržišne podatke. Preporuka Europske komisije je da države članice odaberu najisplativiji pristup te da ne ciljaju mala i srednja poduzeća kako bi smanjili administrativni teret. Države članice će podatke proslijediti komisiji, koja će zauzvrat omogućiti praćenje dostupnosti na svom poljoprivredno-prehrambenom portalu (agri-food data portal) i promatračnicama tržišta EU-a (EU market observatories). Bitno je da su informacije koje dostavljaju države članice točne i pravovremene.

veća pravednost u lancu opskrbe hranom
Predložene mjere trebale bi osigurati veću transparentnosti pri izvještavanju o cijenama u cijelom lancu opskrbe hranom

Cijene bi se trebale određivati ovisno o tome kako se poljoprivredno-prehrambeni proizvodi kreću duž lanca opskrbe hranom.

Nepoštena praksa može uništiti poslovanje

Europska komisija koja i dalje radi do izbora nove komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen, pokrenula je mjere za pravedniji i uravnoteženiji lanac opskrbe hranom još od početka svog mandata. 2016. je uspostavljena Radna skupina za poljoprivredna tržišta (Agricultural Markets Task Force ) s ciljem procjene uloge poljoprivrednika u širem lancu opskrbe hranom i davanja preporuka o tome kako se ona može ojačati i poboljšati. Na temelju tih preporuka, komisija je pokrenula procjenu početnog učinka i javne konzultacije o poboljšanju lanca opskrbe hranom u 2017. godini, a obje obuhvaćaju tri elementa: nepoštene trgovačke prakse, suradnju proizvođača i transparentnost tržišta.

Anketa na razini EU-a objavljena u veljači 2018. pokazuje da velika većina ispitanika (88%) smatra da je jačanje uloge poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom izrazito važno. Potvrđujući ovaj trend, 96% ispitanika u javnom savjetovanju 2017. o modernizaciji ZPP-a složilo se s tvrdnjom da bi poboljšanje položaja poljoprivrednika u lancu trebalo biti cilj Zajedničke poljoprivredne politike EU. Komisija je prošle godine predstavila svoj prijedlog za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koju su suzakonodavci izglasali u travnju 2019. Novi zakoni osigurat će zaštitu europskih poljoprivrednika kao i malih i srednjih tvrtki dobavljača od nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Smanjenje pojave nepoštenih trgovačkih praksi u tom lancu kroz uvođenje minimalnog zajedničkog standarda zaštite na razini Europske unije, trebao bi pridonijeti primjerenijem životnom standardu poljoprivrednog stanovništva.

Nepoštene trgovačke prakse negativno se mogu odraziti na dobit i marže gospodarskih subjekata, prouzročiti pogrešnu raspodjelu resursa te u konačnici čak i uništiti poslovanje održivih i konkurentnih gospodarstava. Zakašnjela plaćanja za pokvarljive proizvode mjesecima nakon što su oni isporučeni kupcu i on ih je prodao predstavljat će dodatne financijske troškove za dobavljača.

Strah od odmazde

Provedbeno tijelo u Republici Hrvatskoj nadležno za provođenje zabrane nepoštenih trgovačkih praksi, rješavanje povjerljivih pritužbi te zaštite identiteta podnositelja pritužbe ovisno o okolnostima pojedinog slučaja je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Naime, provedbeno tijelo na zahtjev podnositelja pritužbe osigurat će povjerljivost njegovog identiteta i bilo kojih drugih informacija čije bi otkrivanje podnositelj pritužbe smatrao štetnim za svoje interese. Takvu informaciju bit će potrebno navesti u zahtjevu za povjerljivost. Na primjer povjerljivost se može zahtijevati radi straha od odmazde, a koji se najčešće reflektira kao strah od gubitka ili raskida poslovnog odnosa sa subjektom jačeg pregovaračkog položaja.

„Faktor straha“ zbog osvetničkih akcija trgovačkih lanaca često sprječava poljoprivrednike u podnošenju pritužbi i zaštiti njihovih prava koja se nemilice krše.

Najslabija karika u lancu

Istraživanja poljoprivrednih organizacija pokazuju da poljoprivrednici EU u prosjeku imaju 21 % udjela u vrijednosti poljoprivrednog proizvoda, dok 28 % otpada na prerađivače, a čak 51 % na trgovce. Tako su  poljoprivrednici  postali najslabija karika u tom lancu, a svi rizici poslovanja kaskadno se svaljuju na njihova ramena.

veća pravednost u lancu opskrbe hranom

Manji subjekti u lancu opskrbe hranom podložniji su nepoštenim trgovačkim praksama jer je njihova pregovaračka snaga općenito manja u odnosu na veće subjekte u lancu. Poljoprivredni proizvođači posebno su osjetljivi na nepoštene trgovačke prakse jer njihova pregovaračka snaga često nije usporediva s pregovaračkom snagom njihovih partnera dobavljača.

S obzirom na to da odredbe Direktive omogućuju državama članicama uvođenje i strožih pravila od onih propisanih Direktivom, Hrvatska bi trebala iskoristiti navedenu mogućnost kako bi efikasnije zaštitila domaće poljoprivredne proizvođače i održala njihovu konkurentnost. Pogotovo zato što su nacionalna zakonska rješenja od svoje primjene u praksi već pokazala određene anomalije, odnosno i dalje su prisutne nepoštene trgovačke prakse vezane za povrat proizvoda i plaćanje mjesta na policama trgovaca. Prijavu nije podnio nijedan dobavljač te su većinom podnošene anonimne prijave što i dalje ukazuju na strah dobavljača od ugrožavanja poslovnog odnosa s trgovcem,prosječno trajanje pokrenutih postupaka je predugo, slaba materijalna i personalna kapacitiranost nadležne Agencije.

Stranice u tiskanom izdanju: 2 – 3

Postavi pitanje autoru klikom ovdje