Plodored se uspostavlja na temelju zahtjeva vrsta prema obradi tla, gnojidbi stajnjakom i predusjevu. Biološke specifičnosti povrća temelji su za izbor predusjeva (predkulture). Neko povrće se uspješno uzgaja poslije velikog broja vrsta (osobito grašak), a za neke je sužen izbor predusjeva. Za biopovrtnjak karakterističan je uzgoj dviju ili više vrsta zajedno.


Nasuprot plodoredu, ako se jedna te ista vrsta uzgaja dulje godina na istom tlu (monokultura), dolazi do narušavanja strukture i plodnosti tla, povećava se opasnost od korova, bolesti, štetnika i toksina koje luči korijen. Povrće različito reagira na uzgoj u monokulturi. Tako je poriluk osjetljiv na monokulturu, ali ima jak utjecaj na naknadnu kulturu, dok vrlo slab utjecaj imaju kupusnjače.


Plodored se uspostavlja na temelju zahtjeva vrsta prema obradi tla, gnojidbi stajnjakom i predusjevu. U odnosu prema gnojidbi stajnjakom, povrće dijelimo u tri skupine. Prvu čine vrste koje se obično gnoje stajnjakom, a tu ubrajamo kupusnjače, rajčicu, papriku, patlidžan, celer, poriluk i češnjak. Drugu skupinu čine vrste s manjim zahtjevom za stajnjakom, i često se uzgajaju nakon unošenja stajnjaka, a ovu skupinu čine korijenaste vrste povrća, luk, salata, špinat, rotkva i rotkvica. Treću skupinu čine vrste koje tlo obogačuju dušikom, a to su grašak, grah i bob. U tropoljnom plodoredu prvo polje uvijek zauzimaju vrste iz prve skupine, drugo polje iz druge, a treće polje vrste iz treće skupine. Njihovom smjenom dobiva se trogodišnji ciklus uzgoja povrća. Na odvojenom dijelu vrta uzgajaju se višegodišnje vrste: šparoga, rabarbara, vlasac i druge.


Intenzivni plodored

Specifičnost povrtnjaka su intenzivni plodored i miješane vrste. Intenzivni plodored oslanja se na princip tropoljnoga povrtlarskoga plodoreda. Kod njega se u tijeku jedne vegetacijske sezone ili godine na istoj zemlji uzastopno, a nekad i istovremeno, uzgaja više vrsta povrća. To znači da se odmah po skidanju jedne vrste sije ili sadi druga. Intenzivni plodored moguć je zbog različite duljine vegetacije povrća, razlika u zahtjevima za toplinom i otpornosti na niske temperature.

Prethodni članakPirevi – pogodni za ekološku proizvodnju
Sljedeći članakPostite uz ribu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.