Pir jednozrnac i dvozrnac
Pir jednozrnac (Triticum monococcum) i dvozrnac (Triticum dicoccum) porijeklom su s Bliskog istoka, gdje su se počeli uzgajati nekoliko tisuća godina prije Krista. Bile su dominantne žitarice u ljudskoj prehrani (najčešće su se koristile kao kaša), sve dok se početkom prvog tisućljeća nakon Krista nisu počele uzgajati kultivirane vrste pšenice, čije je zrno u žetvi ispadalo iz pljevica.
U Hrvatskoj se u Lici do Drugoga svjetskog rata mjestimice mogao naći jari pir dvozrnac, dok se u Hercegovini i Bosni sijao ozimi pir jednozrnac (ozimi šilj). Uglavnom se radilo o osjatim formama s lako lomljivim klasnim vretenom, što je predstavljalo veliki problem u žetvi. Jari pir se većinom uzgajao na poplavnim tlima, a šilj na slabim, ekstenzivno obrađenim brdskim poljima. Zbog visokog udjela pljevica (20-40%), uglavnom se koristio kao krmivo za hranidbu stoke (posebice konja).
Pirevi jednozrnci i dvozrnci danas se većinom mogu naći na gospodarstvima koja se bave ekološkom proizvodnjom, zbog toga što dobro uspijevaju i u ekstenzivnijim uvjetima proizvodnje. U Europi organiziranu proizvodnju pira dvozrnca najviše nalazimo u susjednoj Italiji, gdje zauzima nekoliko tisuća hektara. U trgovinama možemo naći različite proizvode od pireva, i to najčešće u obliku tjestenine.Od brašna pireva može se napraviti i kruh koji je po kakvoći ipak lošiji od onog dobivenog od obične pšenice, pogotovo kod pira jednozrnca koji sadržava vrlo slabi gluten.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMikroklimatski čimbenici u uzgoju kunića
Sljedeći članakČudesna imela
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.