Prilikom gradnje novih objekata trebamo voditi računa o tome da moraju biti postavljeni na suhom ili dreniranom terenu, moraju imati na raspolaganju dovoljne količine svježe vode, mogućnost ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda, kao i sve potrebne izvore energije. Isto tako treba riješiti pitanje uklanjanja izmeta. Kunićnjake nije preporučljivo postavljati na mjesta izložena stalnoj ili povremenoj jakoj buci.
Kunić spada u lako prilagodljive životinje, no, osjetljiv je i reagira na svaku promjenu u svojoj životnoj okolini. Zbog toga, ako želimo imati zdrave kuniće koji daju dobre proizvodne rezultate, trebali bismo osigurati da određeni mikroklimatski parametri uvijek budu na zadovoljavajućoj razini. To se prvenstveno odnosi na temperaturu i vlažnost zraka, njegovu izmjenu i dovoljne količine prirodnog ili umjetnog svjetla.
Temperatura zraka
Kunići nakon okotnje nemaju razvijenu sposobnost termoregulacije. Svoju tjelesnu temperaturu ne mogu prilagoditi vanjskoj, i zbog toga im je potrebna vrlo visoka temperatura okoline (oko 30° C). Nakon što dobiju dlačni pokrivač (u dobi od deset dana) razvije se sposobnost termoregulacije, pa im je potrebna i nešto niža temperatura okoliša, kako bi prilikom izlaska iz gnijezda ona iznosila između 18° C i 20° C. Optimalna vanjska temperatura za odrasle jedinke, pri kojoj postižu najbolje proizvodne rezultate, iznosi između 15° C i 20° C.
Energiju potrebnu za održavanje tjelesne temperature kunići dobivaju razgradnjom ugljikohidrata i masti iz hrane. Na neprimjerenu temperaturu okoline reagirat će pojačanom aktivnošću svoga termoregulacijskog sustava, koji pokreće dodatno oslobađanje i odavanje viška energije.
U pretoplom okolišu manja je mogućnost odavanja topline i kunić reagira smanjenom potrošnjom hrane i povećanom potrošnjom vode. Kako nema znojne žlijezde, višak topline odaje disanjem, pa se povećava frekvencija disanja. Zrak u dišnim organima zasiti se vlagom koja isparava putem sluznica, i tako odvodi suvišnu toplinu iz organizma. S gramom ovako isparene vode životinja oslobodi se 2,2 KJ toplinske energije. Kunić se protiv visokih temperatura bori i širenjem površinskih kapilara pri čemu se povisuje temperatura na površini tijela, i na taj način olakšava se odavanje topline.
Visoke temperature u nastambama (vi- še od 30° C) smanjuju proizvodne rezultate (pr. povećava se broj neplodnih životinja), a mogu uzrokovati i zdravstvene tegobe (omarica).
Na niske temperature okoline životinje reagiraju povećanim oslobađanjem energije koju dobe razgradnjom hrane. Ako se temperatura više spušta prema nuli potrošnja hrane je veća, a proizvodni rezultati lošiji. Kad je temperatura zraka niža od 5° C, dolazi do poremećaja u dišnom i probavnom sustavu, te do povećanja broja mladih uginulih kunića.
Opasne su i nagle promjene temperature. Njih možemo spriječiti izolacijom zidova i stropova nastambi, a zimi i dodatnim zagrijavanjem.
Vlaga zraka
Kod optimalne temperature zraka (15 – 20° C) najpovoljnija je vlažnost zraka od 60 do 70 posto. Vlažnost zraka niža od 55 posto negativno djeluje na kuniće. Najčešće se to odražava na dišnim organima. S druge strane, kunići dobro podnose visoku vlažnost zraka (do 90 posto), ali samo ako je temperatura zraka optimalna. Najopasnije su visoke temperature (više od 30° C) povezane s visokom vlažnošću zraka (90 – 100 posto). U tim uvjetima kunići teško dišu, krzno postaje mokro, a kondenzat se skuplja na podovima kaveza.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravila strojne mužnje
Sljedeći članakZaštita biljaka od hladnoće
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.