Cilj svakog proizvođača proizvesti je što kvalitetnije mlijeko, za što dobiva višu cijenu po litri mlijeka, poboljšava svoj životni standard, pa je potaknut na proširenje proizvodnje. Nužan je preduvjet kvalitetne proizvodnje i higijenske ispravnosti mlijeka ispravnost stroja za mužnju, tehnika mužnje te provođenje higijenskih mjera tijekom mužnje, kao i pravilno postupanje mlijekom nakon mužnje (pretakanje, hlađenje). Poznato je da navedeni parametri kvalitetne proizvodnje znatno utječu ne samo na kakvoću i količinu pomuženog mlijeka, nego i na zdravlje vimena krave bez kojeg nema proizvodnje mlijeka. Kako ne bi došlo do prodora i povečanja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, svaki proizvođač mlijeka trebao bi pravilno pristupiti postupku mužnje, pridržavajući se određenih pravila:
Higijena počinje pranjem ruku prije mužnje

Prije početka svake mužnje obvezno je pranje ruku, treba osigurati čisti prostor u staji (mužno mjesto očistiti nakon svake mužnje), te osigurati što je moguće manje stresno ozračje za krave (ista sredina, isti mužač).
Prvi mlazevi mlijeka moraju se ižmusti u posudu za prve mlazove

Prve mlazove mlijeka potrebno je izmusti ručno u posebnu posudu ili u posudu za prve mlazove, jer sadržavaju najveći broj mikroorganizama. Nakon toga treba pogledati i provjeriti kakvoću tog mlijeka, da nije zgrušano, razvodnjeno te postoje li tragovi krvi. Ako se primijeti nešto od navedenog, mlijeko se mora ukloniti iz staje.
Vime i sise treba oprati toplom vodom i temeljito ih očistiti

Bez obzira na način mužnje krava (ručno ili strojno), sve sise treba oprati čistom toplom vodom u kojoj je dezinfekcijska otopina. U slučaju nedostatka dezinfekcijske otopine, može se koristiti samo topla voda. Vodu treba mijenjati u pripremi svake pojedine krave. Na taj način onemogućen je prijenos patogenih mikroorganizama s vimena zaražene krave na vime zdrave krave.
Nakon pranja, vime je potrebno osušiti

Nakon pranja, vime je potrebno osušiti papirnatim ručnikom koji se baca nakon mužnje ili INDIVIDUALNIM ručnikom, kojeg poslije svake mužnje treba oprati i osušiti. Zbog jednostavnosti, preporučuje se rabiti papirnate ručnike.
Dobra stimulacija je “pola mužnje”

Prije početka mužnje potrebno je dobro stimulirati (masirati) vime krave, jer dobra stimulacija je “pola mužnje”. Masirati se može ručno oko jedne minute ili s pulzatorom sa stimulacijom. Nakon stimulacije treba započeti s mužnjom.
Mužnja

Muznu jedinicu treba staviti na sise krave unutar jedne minute (nakon stimulacije). Ako je razmak veći, mužnja traje dulje i vime se ne isprazni do potrebne razine. Optimalna duljina trajanja jedne mužnje proteže se do 8 minuta. Tada je sekrecija hormona oksitocina u krvi krave zadovoljavajuća.
Kontrola vimena i pažljivo skidanje muznog kompleta

Prije skidanja muzne jedinice s vimena krave potrebno je kontrolirati vime i protok mlijeka, iskljućiti vakuum, a potom skinuti muznu jedinicu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTragopani – najljepši među fazanima
Sljedeći članakDvojbe jesenskog spremanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.