Povećanjem obradivih proizvodnih površina u Hrvatskoj povećava se i potreba za većom količinom sjemena i sadnog materijala. Iako sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, na žalost posljednja tri desetljeća bilježi se značajan pad sjemenske proizvodnje na području Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir povoljne agroekološke uvjete i neophodna poboljšanja u području primjene znanja i modernizaciji tehnologije, naše oranice predstavljaju optimalno podneblje za proizvodnju kvalitetnog sjemena ratarskih, industrijskih, krmnih i povrtnih kultura. Sve veći interes poljoprivrednih proizvođača i podrška od strane Ministarstva poljoprivrede, kao strateški cilj u programu razvoja sjemenske proizvodnje i očuvanja genskih resursa, trebali bi u budućnosti utjecati na povećanje proizvodnje sjemena, za sve više zahtjevno domaće i inozemno tržište. U većem dijelu sjemenske proizvodnje zastupljene su ratarske kulture, naročito žitarice i uljarice, dok je proizvodnja sjemena krmnih kultura, trava, povrća, cvijeća, krumpira i ostalog sadnog materijala nedostatna za potrebe hrvatskog tržišta.

Zašto nadzor?

Sjemenski usjevi tijekom vegetacije podliježu službenom nadzoru, koji provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, odnosno Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Nadzorom sjemenskog usjeva na polju utvrđuje se porijeklo sjemena, čistoća vrste, autentičnost i čistoća sorte, zdravstveno stanje usjeva i kategorija sjemena. Tek nakon provedenog nadzora u polju i na temelju pozitivnog nalaza izdaje se Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva koji dalje ide na doradu.

Sjemenski usjevi visoke genetske čistoće i kvalitete uz primjenu novih tehnologija u proizvodnji, sušenju, doradi, pakiranju i certificiranju sjemena osiguravaju zdravstvenu ispravnost i visoke prinose u poljoprivrednoj proizvodnji. Osim toga, u sjemenskoj proizvodnji treba voditi brigu o zdravstvenoj ispravnosti sjemenskog usjeva, odnosno zaštiti sjemenskog usjeva od bolesti i štetnika tijekom proizvodnje, dorade i skladištenja.

Uz to je u sjemenskoj proizvodnji potrebno provoditi sve preventivne agrotehničke mjere kao i poštivanje prostorne izolacije i plodoreda prema botaničkoj pripadnosti biljne vrste određenoj porodici. Proizvodnja sjemena povrtnih kultura većim djelom je u Hrvatskoj bazirana na uzdržnoj selekciji domaćih ekotipova, odnosno čuvanih sorti ili domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. Sve veći interes malih OPG-a za očuvanjem genskih resursa, odnosno domaćih kultivara povrtnih kultura, rezultirao je upisom tih sorti na sortnu listu i daljnjom proizvodnjom sjemena. Iako još uvijek mala proizvodnja sjemena povrtnih kultura, ona ipak predstavlja veliki korak u očuvanju tih kultivara prilagođenih našim klimatskom uvjetima, u cilju proizvodnje kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za krajnje potrošače.

Ekološka sjemenska proizvodnja ima budućnost

Isto tako, Hrvatska svojom raznolikošću agroekoloških uvjeta uz primjenu dobrih tehnoloških rješenja za sjemensku proizvodnju, ima mogućnosti za proizvodnju većeg broja povrtnih kultura za ekološku sjemensku proizvodnju. Upravo, mala poljoprivredna gospodarstva, zbog ispunjavanja navedenih uvjeta predstavljaju potencijal za pokretanje sjemenske proizvodnje domaćih ekotipova povrtnih kultura i ekološke sjemenske proizvodnje. Osim toga, sve više traženi i cijenjeni domaći, i zaštićeni poljoprivredni ili prehrambeni proizvodi, ukazuju na važnost očuvanja domaćih ekotipova ili sorti poljoprivrednog bilja u lancu prehrane i ponude tradicijskih proizvoda. To je također jedan od razloga zbog kojeg moramo zajedničkim snagama raditi na očuvanju hrvatskog identiteta, kroz očuvanje i proizvodnju sjemena kao izvora života u biljnom svijetu.                                                                               

Koliko smo samodostatni u proizvodnji sjemena?

Proizvodnja sjemenskog kukuruza u proteklih pet godina kretala se u rasponu od 2.067 ha u 2016.g. do 1.145 ha u 2020.g. Prosječna proizvodnja sjemenskog kukuruza u petogodišnjem periodu iznosi 1.458 ha. Certificirane količine sjemena u proteklih pet godina kretale su se u rasponu od 4.777 t u 2016/2017.g. do 3.470 t u 2019/2020.g. Prosječna certificirana količina sjemena kukuruza u petogodišnjem razdoblju iznosi 3.956 t.

Što se tiče samodostatnosti proizvodnje sjemena pod pretpostavkom da svo sjeme ostane u RH, soja zadovoljava domaće potrebe u potpunosti 100-120%, lucerna, ozima pšenica i ječam jari zadovoljavaju 95-100% potreba, ječam ozimi i tritikale zadovoljavaju oko 80% potreba, zob jara zadovoljava oko 60% potreba i kukuruz zadovoljava oko 40% potreba za sjemenom. Ostale biljne vrste u sjemenskoj proizvodnji proizvodimo na manjim površinama. Certificirane količine sjemena u RH u zadnjih 4 godine bilježe porast iz godine u godinu. U 2016. g. certificirane količine sjemena bile su 59.609 t, a u 2020.g. certificirane količine sjemena bile su 72.538 t. Pozitivan trend porasta bilježimo i u 2021. g. odnosno u ovom trenutku certificirano je 4.300 t više sjemena nego prošle godine.

Izvor: HAPIH

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje