Na prvi pogled, poljoprivreda se možda ne čini tehnički najnaprednijom profesijom. Naporan ljudski rad i slika poljoprivrednika koji se muči radeći na zemlji ili oko stoke, često je prva asocijacija na poljoprivredu, a kad je riječ o tehnologiji, za mnoge ljude poljoprivredna tehnologija počinje i završava traktorom. Ali stvarnost je daleko od toga, a poljoprivredno-prehrambeni sektor jednako je kao i svaka druga struka u nastojanju iskoristiti prednosti koje moderna tehnologija može donijeti. U tijeku je ekspanzija digitalne transformacije svih segmenata društva i gospodarstva, koja mijenja svijet i našu civilizaciju i ima značaj poput industrijske revolucije u 19 stoljeću. Poljoprivredni sektor je izložen ovoj velikoj promjeni na koju mora naći odgovore.

Osoba i stručnjak kojem se mogu postaviti pitanja o tehnološkim dosezima, pametnoj poljoprivredi, digitalizaciji i digitalnoj transformaciji, svakako je prof. Nedjeljko Perić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i ravnatelj Inovacijskoga centra “Nikola Tesla”. Donosimo njegova razmišljanja o digitalnoj transformaciji društva, gospodarstva, pa tako i poljoprivrede, kao i odgovore na izazove u postkorona budućnosti.

Digitalna transformacija je uspostavljanje novih procesa i odnosa u gospodarstvu i društvu općenito korištenjem novih, digitalnih tehnologija. Digitalizacija je skup različitih tehnoloških alata i pomagala koje koristimo u svakodnevnom životu radi povećanja učinkovitosti našeg rada. Ona sa sobom donosi niz operativnih prednosti za privatni i javni život te razvoj gospodarstva zasnovanog na digitalnim platformama. Pritom valja istaknuti da su konceptualni modeli digitalne transformacije u složenom procesu stalnog kreiranja zasnovanog na novim znanstvenim i tehnološkim spoznajama.

Digitalizacija proizvodnih procesa odnosi se na automatizaciju u proizvodnji potpomognutu robotizacijom, a ona se zasniva na računalnim simulacijama i prediktivnoj analitici kompletnog nabavno-proizvodno-prodajnog lanca. Proizvodi će gubiti na tržišnoj konkurentnosti ako u njih nisu ugrađeni elementi “pameti” koji omogućavaju njihovo povezivanje u IoT sustave (Internet of Things). Poslovni se modeli mogu, zahvaljujući digitalnim tehnologijama, izgrađivati kao kooperativni adaptivni modeli koji uvažavaju navike i potrebe kupaca. Dakle, proizvodnja i poslovanje poduzeća mogu biti ustrojeni prema načelima kibernetičko- fizikalnih sustava kao temelju Četvrte industrijske revolucije.

Hrvatska ima solidne početne uvjete da dinamičnije krene u digitalnu transformaciju svoga gospodarstva i društva. Važno je istaknuti da raste i svijest hrvatskog stanovništva i javne uprave o potrebi i pogodnostima koje donosi digitalizacija i digitalna transformacija.

Nova era naše civilizacije

Digitalizaciju i digitalnu transformaciju, kao pokretače četvrte industrijske revolucije, treba promatrati u kontekstu tehnološkog razvoja svijeta od 19. stoljeća do danas. Prva industrijska revolucija obilježena je invencijom parnog stroja, Nikola Tesla dao je neprocjenjiv doprinos drugoj industrijskoj revoluciji obilježenoj elektrifikacijom, a Tesline ideje značajno su ugrađene i u treću i četvrtu industrijsku revoluciju. Treća je uvela ljudsku civilizaciju u eru automatizacije proizvodnih i radnih procesa visoke razine, zahvaljujući snažnom razvoju elektronike, računala i informatizacije. Dramatičnom ekspanzijom treće industrijske revolucije dolazimo do četvrte, koju karakterizira razvoj i primjena mnogih disruptivnih tehnologija koje ili jesu ili će biti integrirane u fizičke, digitalne i biološke megatrendove. Posve je vjerojatno da će digitalizacija usmjeriti i razvojne trendove nadolazeće pete industrijske revolucije, čiji su izgledni fokusi: energija i pohrana energije te energetska učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena, znanost o materijalima, daljnji napreci u znanosti o podacima i informacijama.

Poluge za ostvarenje transformacije

Sve kreće od znanosti o podacima i informacijama. Umjetna inteligencija – UI (strojno učenje) skup je metoda i pristupa koji koriste razne vrste podataka s ciljem donošenja odluka umjesto čovjeka. U tom kontekstu koristi se paradigma “data-driven” pristup. Kad promatramo digitalizaci ju, onda imamo u vidu fizikalni i virtualni svijet. Poveznica između ta dva svijeta je internet stvari (usluga i ljudi). Fizikalni svijet čine realni objekti (naprave) koji se nalaze u kućanstvu, uredu, proizvodnom procesu, svugdje oko nas…

Tehnološki razvoj iznjedrio je brzorastuće (eksponencijalne) tehnologije u koje, primjerice, spadaju inteligentni roboti, autonomni dronovi, 3D printeri… Važna poluga digitalizacije su i organizacijski oblici imanentni četvrtoj industrijskoj revoluciji: vertikalno umrežavanje (kibernetičko-fizikalni proizvodni sustavi) na kojem počivaju napredne tvornice (smart factories), umrežavanje napredne logistike, proizvodnja i marketing te napredni servisi; horizontalna integracija umrežavanje poslovnih partnera i klijenata; sveobuhvatni inženjering (trough- engineering) koji obuhvaća životni ciklus proizvoda. I na kraju, ključna je poluga raspoloženje ljudi prema novim tehnologijama.

Europska unija snažno potiče mjere koje pridonose digitalizaciji i digitalnoj transformaciji jer želi održati i proširiti konkurentnost svoje industrije. Četvrta industrijska revolucija se u najvećoj mjeri zasniva na digitalizaciji industrije. Inicijativa digitalizacije europske industrije iz 2016. ima za cilj povećati konkurentnost EU-a u digitalnim tehnologijama i osigurati da svaki poslovni subjekt u Europi – bez obzira na veličinu – ima koristi od digitalnih inovacija.

Važan potporanj u digitalizaciji europske industrije jesu digitalna inovacijska središta (DIH) koja umrežavaju zainteresirane dionike s ciljem potpore malog i srednjeg poduzetništva u izgradnji njihove spremnosti za prihvat digitalnih tehnologija. Tu su i programi Obzor Europe i Digitalni europski program koji se snažno zalažu za proširenje digitalnih kapaciteta. Europski strukturni i investicijski fondovi također snažno podupiru primjene digitalnih tehnologija. Riječ je, dakle, o čvrstom opredjeljenju u svrhu razvoja, ali i nadmetanja s konkurencijom – Kinom i SAD-om.

Prati li Hrvatska trendove?

DESI indeks (Digital Economy and Society Index) kompozitni je indeks koji objedinjuje relevantne indikatore digitalnih performansi Europe te prikazuje evoluciju članica EU-a u pogledu digitalne kompetentnosti. U razmatranje je uzeto pet indikatora: povezljivost (fiksna i mobilna širokopojasna mreža i cijene); ljudski kapital (upotreba interneta, osnovne i napredne digitalne vještine); upotreba internetskih usluga (upotreba sadržaja, komunikacije i online transakcija); integracija digitalnih tehnologija (poslovna digitalizacija i e-trgovina); digitalne javne usluge (e-vlada i e-zdravstvo). Hrvatska se nalazi na 20. mjestu DESI rangiranja (od ukupno 28 članica EU-a, podatak za 2019. godinu). Najkritičniji indikator je povezljivost (rang 27). Ruralna širokopojasna povezljivost i brza široko­pojasna mreža su ograničeni, a cijena za širokopojasnu mrežu najveća je u Europi. Da bi se mogla snažnije provoditi digitalna transformacija, Hrvatska treba unaprijediti svoju širokopojasnu infrastrukturu. Ohrabrujuće je da poduzeća bitno ne zaostaju za prosjekom EU-a u pogledu primjene digitalnih tehnologija. Shvaćajući važnost digitalne transformacije, Vlada je ustanovila Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, čija je uloga podrška Vladi u razvoju ICT infrastrukture i digitalnih javnih usluga, kao i popularizacija digitalnog društva među građanima. Digitalizacija nije samo proces koji se odnosi na IT sustave i uređaje. Ona uključuje promjene u fundamentalnim poslovnim dimenzijama: proizvodnim procesima, proizvodima i poslovnim modelima.

Poljoprivreda ima velik razvojni potencijal

U postkorona vremenu prilika je da se postave prioriteti gospodarskog razvoja koji uvažavaju nacionalne potrebe i komparativne prednosti. Činjenica je da Hrvatska ne podmiruje ni približno svoje potrebe za hranom iz vlastite proizvodnje. Uz odgovarajuću strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije, ključan čimbenik je digitalizacija.

S obzirom na stanje u ruralnim područjima i na otocima, nameću se imperativi: izgradnja modernih i konkurentnih plastenika i staklenika, nadzor poljoprivrednih usjeva i prediktivna analitika; nadgledanje stočnog uzgoja i prediktivna analitika. Digitalne tehnologije trebaju biti također i u službi zaštite prirode; treba čuvati prirodne datosti – zemlju, vodu i zrak.

S obzirom da je Hrvatska bila poželjna turistička destinacija, a vjeruje se da će tako i ostati, uz poljoprivredno-prehrambeni sektor i turizam treba osnažiti logistiku u opskrbi hranom zasnovanoj na digitalnim tehnologijama. Sustav javnog zdravstva od vitalnog je značenja za stabilnost društva, što se pokazalo i u vremenu koronapandemije. Stoga treba taj sustav učiniti još robusnijim uz pomoć digitalizacije. Nacionalna energetska sigurnost i primjerena energetska neovisnost osiguravaju razvoj i funkcioniranje praktički svih proizvodnih sektora i društvene zajednice. Današnja moderna energetika sa snažnim trendom primjene obnovljivih izvora i pohranom energije (vodikova tehnologija) nezamisliva je bez digitalnih hardverskih i softverskih tehnologija. Neizvjesna vremena u koja ulazimo zahtijevaju od donositelja strateških smjernica i brigu o društvenoj harmoniji, što uključuje mentalno zdravlje nacije. Za sve navedeno mogu se očekivati izdašni EU poticaji; spomenimo Europski zeleni plan (poljoprivreda, ekologija, kružno gospodarstvo).

Digitalne tehnologije u transformaciji ruralnih područja i demografskoj obnovi

Naš demografski problem mogao bi se pretvoriti u nacionalnu kataklizmu ako se ne poduzmu odgovarajući strateški iskoraci. Ruralna područja u gotovo čitavoj Hrvatskoj, kao i otoci, demografski su opustošeni. Potrebno je vratiti vjeru u život na tim područjima učinkovitim mjerama, koje su se u nekim segmentima počele i provoditi. Preduvjet je da se neuređeni i uneređeni poljoprivredni sektor konsolidira (komasacije s osjećajem) imajući na umu primjere dobre prakse iz svijeta. Kako digitalne tehnologije mogu pomoći u oživljavanju ruralnih područja, dobro znaju napredni OPG-ovi koji su počeli koristiti digitalne tehnologije. Ovo podrazumijeva i aktivnosti (gdje je moguće ili potrebno): instaliranje primjerenih sustava obnovljivih izvora energije (OIE – distribuirana energetika), instaliranje primjerenih sustava navodnjavanja, instaliranje komunikacijske infrastrukture (širokopojasna komunikacijska mreža). To će motivirati ljude na ostanak jer će im se povećati standard življenja. Neke studije pokazuju da bi se mogla očekivati i migracija ljudi iz gradova u sela i na otoke, posebno umirovljenika.

Razvoj i primjena digitalne tehnologije polazište je za digitalnu transformaciju gospodarstva i društva. To su prepoznale gotovo sve zemlje EU- a, koje ulažu golema sredstva u organizacije za razvoj tehnologija (RTO). To je prilika da i Inovacijski centar “Nikola Tesla” (ICENT), kao hrvatski RTO, krene dinamičnije u svoj daljnji razvoj.

Ima li Hrvatska viziju svoga razvoja?

Quo vadis Croatia? Teško je imati viziju, jer je svijet previše složen i volatilan, a njegova unutarnja dinamika odveć nestabilna. Ima jedna izreka: “U međunarodnim odnosima nema trajnih prijatelja, postoje samo trajni interesi.” Cinično je pitanje može li Hrvatska opstojati bez korupcije; ovo se pitanje nerijetko čuje… Naravno da može – procesom promjena, i to snažno potpomognuto digitalnim tehnologijama koje omogućuju visoku razinu transparentnosti. Ključna je spremnost na promjene koje u kontinuiranom procesu dovode do općeg društvenog i gospodarskog napretka. Ne biti spreman na promjene, pitanje je odgovornosti.

Moja je poruka donositeljima odluka i odgovornima za usvajanje proračuna: ulažite u razvoj tehnologija kao temelj za inovativne proizvode i usluge. To je zalog za uspješnu i sustavnu provedbu digitalne transformacije našega gospodarstva i društva.

U kontekstu korona-pandemije i (post)korona razvoja gospodarstva, Hrvatska se sučeljava s izazovom dugoročnije transformacije svoga gospodarstva. Korona-pandemija veliki je test spremnosti za novo digitalno doba. Promjene su neizbježne i nužne, one su u isto vrijeme razlog za veliku nadu i za poprilični strah. Tehnološki napredak istraživanja treba staviti u službu humanog razvoja čovječanstva i očuvanja prirode; sve drukčije može voditi kataklizmi.Prenesena razmišljanja prof.Perića objavljena su u hrvatskom sveučilišnom časopisu Universitas (http://www.unizg.hr/novosti-i-press/universitas/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivreda je ključ rješenja
Sljedeći članakPrijeti li Hrvatskoj nestašica sjemena ?
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.