Vrste i namjena travnjaka
S obzirom na namjenu travnjaci se dijele na ukrasne, upotrebne, sportske, poluprirodne i melioracijske, te zaštitne travnjake. Ukrasni travnjaci namijenjeni su uljepšavanju nekog prostora, pri čemu je važna finoća listova i gusti sklop biljaka. Najčešće se podižu oko reprezentativnih zgrada i ne podnose gaženje. Upotrebni travnjaci služe, osim kao ukras, i kao površine za aktivnu i pasivnu rekreaciju, te kao takvi moraju podnositi različita opterećenja i gaženje. Jedan su od najčešćih tipova travnjaka, jer se nalaze u sustavu javnog zelenila, parkova, stambenih naselja, te kućnog vrta. Sportski travnjaci moraju biti u stanju podnijeti znatna opterećenja, te stoga zahtijevaju pomnu pripremu tla prije podizanja (izvedba drenaže, pripremu plodnog sloja tla) i intenzivnu njegu koja uključuje redovito zalijevanje, prihranjivanje, košnju i prozračivanje tla. Podižu se na stadionima, dječjim igralištima, livadama za odmor. Melioracijski i zaštitni travnjaci imaju zaštitnu funkciju kao što su npr. zatravnjene kosine uz autoceste. Kod njih je poželjno da izgledaju što prirodnije i da su im zahtjevi za njegom i održavanjem minimalni. Na travnjaku se mogu napraviti zanimljivi pojedinačni otočići, kao što su skupine grmova ili malih greda s trajnicama. Pri tome treba biti oprezan i ne pretjerati, jer se lako napravi i previše posla s održavanjem takvog vrta. U travnjacima se također mogu oblikovati i koristiti različite vrste staza za brži ili lakši prolaz do drugih dijelova vrta. I staze čine važan funkcionalan i estetski dio travnjaka i vrta.
Travnjak je obično najveći pojedinačni prostor vrta. To znači da bi trebao odgovarati stilu vrta i dizajnu vrta. U nekim slučajevima možemo vrt prilagoditi travnjaku. Simetrični i geometrijski oblici čine travnjak elegantnim, ali pomalo ukočenim. Slobodni oblici ožive vrt i čine ga više prijateljskim, pristupačnijim. Travnjak može biti samostalna jedinica u vrtu, ali često se koristi u druge svrhe. Travnjak može istaknuti svaki vrtni element, kao što su fontana, statua ili zanimljiva stabla, okružena velikim travnjakom. Na taj način će taj element doći do punog izražaja, a posjetitelj će ga brzo primijetiti.
Vrste trava
Trave pripadaju razredu jednosupnica i jedna su od najrasprostranjenijih i najbrojnijih biljnih zajednica na svijetu. Najvažnije ratarske kulture, kao što su pšenica, riža, kukuruz, ječam, zob, pripadaju porodici trava. Porodica trava Poaceae obuhvaća više od 600 rodova s oko 10.000 vrsta. Samo u Srednjoj Europi poznato je više od 200 vrsta, od čega ih je tek 12-14 vrsta pogodno za hortikulturnu primjenu, iako se u ukrasnoj hortikulturi trave koriste i kao akcenti u prostoru (pampas trava), a moguće je osmišljavanje zanimljivih gredica s trajnicama upotpunjenih ukrasnim travama. Korijen trava je po obliku čupav, a sastoji se od mnogo vlasastih žilica bez razvijenog glavnog korijena. Korijenje trava ne prodire duboko, već se raprostire u površinskom sloju tla kojeg gusto isprepliće, te na taj način vrlo učinkovito spriječava eroziju (stoga se i koristi za meliorativne travnjake na pokosima). Dublje u tlo prodire korijenje samo onih vrsta trava koje prirodno rastu na sušim i bezvodnim tlima. Stabljike trava su tanke, dugačke i šuplje poput cijevi, povezane koljencima (nodiji). Za takvu građu potrebno im je manje „građevnog“ materijala, a postiže se dovoljna čvrstoća na savijanje. Iz najdonjeg koljenca razvijaju se prizemne rozete. List trava je tipičan za svaku vrstu, odnosno rod. Razlikuju se vrste trava s jasno izbrazdanom površinom lista, posve glatkim, te trave širokih i uskih listova. List se sastoji od rukavca, plojke, a na prijelazu između plojke i rukavca dno lista, jezičac te uške. Rukavac izlazi iz koljenca i u njemu je zaklonjen mladi budući list ili još nerazvijena vlat. Oblik plojke lista ovisi o njegovom položaju u pupu koji može biti uvijen ili spljošten, a može biti najširi pri dnu, te se pravilno sužavati prema vrhu; najširi na sredini i sužavati se ravnomjerno prema bazi i vrhu; crtast, tj. jednako širok po cijeloj dužini uz naglo suženje na vrhu.
Stvaranje busena značajno je svojstvo trava. Pod busanjem se podrazumijeva račvanje glavnog, prvotnog izboja pri čemu se odvajaju izboji drugog, trećeg reda itd. Tako prinovljen izboj stvara svoje korijenje i može se odovojiti od matične biljke. Busanje se odvija tijekom cijele godine, ali je najintenzivnije u proljeće kad su dani duži, ima dovoljno topline i vlage u rahlom tlu, pa biljka razvija veću asimilacijsku površinu. U proljeće, kad su dnevne temperature više, počinje rast izdanaka koji doprinosi većoj gustoći travnog pokrivača. Na busanje utječu i mjere njege i održavanja, tako da će pravovremena prihrana dušičnim hranivima, nisko i često košenje, prozračivanje i natapanje povoljno djelovati.
Kod većine trava javljaju se tijekom svibnja i lipnja cvjetovi koji se, kad su zreli, nazivaju klasovima.
Rodovi trava za podizanje travnjaka
Rosulje (Agrostis) s vrstama A. tenuis pogodna za ukrasne i sportske travnjake zbog širokih i nježnih listova i dobre otpornosti na učestalu košnju, skromnih je zahtjeva za tlom i prihranom; A. alba ssp. stolonifera trajna niska trava svijetlo do sivozelene boje listova, pogodna za podizanje ukrasnih travnjaka na rahlim tlima, jer zbijena ne podnosi. Podnosi učestalo natapanje i košnju. A. canina vrsta je uskih, finih, svijetlozelenih listova koja najbolje uspijeva na vlažnim, lagano zakiseljenim tlima. Koristi se u mješavinama za podizanje ukrasnih travnjaka i sportskih terena. Vlasulje (Festuca) s vrstama F. rubra i F. ovina. Vlasulja nacrvena (F. rubra) je višegodišnja niska trava visine 30-70 cm, a najčešće se koriste dvije podvrste F. rubra ssp. commutata koja oblikuje gust busen i cijenjen je sastojak velikog broja travnih mješavina, te F. rubra ssp. rubra koja je vrlo prikladna za podizanje kvalitetnih travnjaka, a dobro se prilagođava sjeni. Ovčja vlasulja (F. ovina) tvori vrlo tvrd, oštar busen, pogodna za lagana, rastresita i zabarena tla. Koristi se za sjetvu na kosinama i na pjeskovitim tlima južnog Mediterana. Ljulj (Lolium) je rod trava zastupljen kod nas s dvije vrste L. perenne i L. multiflorum, a samo se engleski ljulj (L. perenne) upotrebljava za travnjake. Radi se o vrsti trave niskog rasta, vrlo dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje zbog čega je česta u mješavinama za sportske travnjake. U nepovoljnim uvjetima se povlači i nestaje s travnjaka ostavljajujući nepopunjena mjesta. Odgovaraju joj vlažna, glinovita tla, osjetljiva je na hladnoću, a nakon dugotrajnog snježnog pokrivača podložna je napadima bolesti. Izvrsno reagira na prihranu dušikom. Vlasnjače (Poa) s najvrijednijom vrstom vlasnjačom livadnom (P. pratensis) iznimno otpornu na gaženje, niskog je rasta, tamnozelene do plavozelene boje listova obraslih finim dlačicama. Najpogodnija su joj prozračna tla i stoga dobro uspijeva na srednje lakšim do srednje teškim pjeskovitim tlima, podnosi široki raspon pH vrijednosti, vrlo dobro reagira na prihranu dušikom. Česta je u mješavinama za sportske travnjake.
Podizanje travnjaka
Priprema tla je iznimno bitna, jer trave svojim čupavim korijenjem crpe mnogo hraniva iz tla i isparavaju velike količine vode. Zbog toga dobro uspijevaju na dubljim, plodnim, umjereno vlažnim, prozračnim tlima, neutralne do blago kisele reakcije. Osim vode, za razvoj korijena važan je i zrak. Uloga zraka u tlu vezana je za njegove glavne sastojke, a to su kisik, ugljični dioksid i dušik. Ako u tlu ima više zraka s dobrom koncentracijom kisika, bolje je primanje vode, a time i hraniva. To je vidljivo po tome što je korijenje dobro razvijeno, svijetle boje i dobro obraslo dlačicama. Mjere koje utječu povoljno na prozračnost tla su pravilna obrada, dodavanje organske tvari, malčiranje, razbijanje pokorice, aerifikacija perforatorom. Dobro je poznavati i kemijska svojstva tla na kojem se zasniva novi travnjak. Važno je naglasiti da za njegovan travnjak treba intenzivna opskrba hranivima čitavo razdoblje rasta biljaka, posebno dušikom. Zbog učestale košnje i intenzivnog odnošenja hraniva potrebna je tijekom vegetacije prihrana jednom ili dvaput mjesečno s 1,5 do 2 kg uree ili 3 do 4 kg KAN-a na 100m2. Za transport hraniva unutar biljke potrebna je i dovoljna količina vode, pa je stoga nužno voditi računa o intenzivnom zalijevanju travnjaka.
Prvi korak je uklanjanje sve vegetacije na površini na kojoj se zasniva novi travnjak. Površinu treba očistiti od korova, korijenja i kamenja. Teška, glinasta ili ilovasta tla najbolje je prekopati ili obraditi motokultivatorom ujesen i ostaviti preko zime da promrznu. U proljeće se tlo lako usitni, doda mu se pijesak ili pijesak i kompost zbog poboljšanja rahlosti i propusnosti za vodu i zrak. Lakim, pjeskovitim tlima dodaje se humus ili treset. Za dobar travnjak potrebna je dobra dreniranost tla, odnosno sposobnost da propusti suvišnu vodu i oslobodi prostor za zrak, te tako omogući pravilnu izmjenu tvari. Drenažne sustave nije neophodno izvoditi, ali je itekako važno voditi računa da površina travnjaka ima pravilan pad kako bi višak vode pravovremeno odtekao.
Sjetva travnjaka
Neposredno prije sjetve potrebno je grabljama pročistiti površinu, te je prekopati ručno ili motokultivatorom s ciljem dobivanja finog, mrvičastog površinskog sloja debljine 10-tak cm. Grabljama se odstranjuju kamenčići, ostaci korijenja, granja, te sav korov. Nakon što je tlo usitnjeno, grabljama se poravna površina, neravnine se izravnaju nasipavanjem udubina i razbijanjem izbočina. Teren treba imati lagani pad (najmanje 0,5 %) radi odvodnje suvišne vode. Trava se sije za suha vremena. Na pakiranju je navedena potrebna količina sjemena po jedinici površine. Iskusni sijači mogu sjeme sijati ručno, ali ako se sije sjeme visoke kvalitete, preporučuje se sijaćica kojom je lakše postići ravnomjeran razmak i gustoću sjetve.
Ako je temeljem kemijskih analiza utvrđeno da se radi o tlu alkalne reakcije, vrlo slabe opskrbljensoti hranivima, potrebno ga je popraviti. Kako bi se reakcija tla smanjila, a istovremeno povećala količina organske tvari u tlu potrebno je dodati 2 do 5 bala kiselog treseta na 100 m2. Za povećanje razine lako dostupnih hraniva u tlu, potrebna je obilnija gnojidba mineralnim gnojivima 10 kg N : P : K – 10 : 20 : 30 (8 : 26 : 26), te s 1,5 do 2 kg uree 46% N ili 3 do 4 kg KAN-a 27% N. Ako se radi o tlu neutralne ili blago kisele reakcije, moguće je primijeniti bilo koje organsko gnojivo neutralne do alkalne reakcije.
Količina sjemena ovisi o tipu travnjaka, veličini sjemena i drugim čimbenicima. Ako je sjeme kvalitetno i tretirano sredstvom protiv ptica, dovoljno je 30-40 g/m2. Ako je sjeme pregusto posijano, trava će niknuti pregusto, a u pregustom sklopu nastaju povoljni uvijeti za razvoj bolesti i pojavu štetnika. Kod prerijetke sjetve, travnjak se sporije razvija, rijedak je i moguća je pojava korova. Nakon sjetve, sjeme se pažljivo grabljama unosi u tlo, a nakon toga slijedi valjanje koje omogućuje bolji kontakt sjemena s tlom. Valja se na suhoj površini, valjkom mase 30 do 50 kg. Nakon sjetve, površinu treba pažljivo zaliti, ravnomjerno i temeljito. U razdobljima bez oborina, potrebno je u vrijeme nicanja osigurati redovito natapanje.
Postavljanje travnih tepiha ili busenovanje
Busenovanje je metoda zasnivanja travnjaka postavljanjem posebno, za tu svrhu uzgojenih travnih tepiha različitih dimenzija i kakvoće. Prednosti ovog načina podizanja travnjaka su u tome što pripremljeno tlo postaje travnjak u samo nekoliko sati. Nadalje, travna smjesa je ujednačena i bira se u skladu s potebama, a travni tepih uzgojen je na pofesionalan i kvalitetan način, te održavan kvalitetnim mjerama njege i zaštite. Standardne veličine strojno rezanog busena su 40 × 250 cm (1m2). Debljina busena je 3 cm, a jedna takva rola teži 8-12 kg. Busen mora biti čvrst, s dobro razvijenim korijenom i lakšim tlom bez korova. Tlo za postavljanje travnog tepiha mora biti unaprijed pripremljeno Količina sjemena ovisi o tipu travnjaka, veličini sjemena i drugim čimbenicima. Ako je sjeme kvalitetno i tretirano sredstvom protiv ptica, dovoljno je 30-40 g/m2. Ako je sjeme pregusto posijano, trava će niknuti pregusto, a u pregustom sklopu nastaju povoljni uvijeti za razvoj bolesti i pojavu štetnika. Kod prerijetke sjetve, travnjak se sporije razvija, rijedak je i moguća je pojava korova. Nakon sjetve, sjeme se pažljivo grabljama unosi u tlo, a nakon toga slijedi valjanje koje omogućuje bolji kontakt sjemena s tlom. Valja se na suhoj površini, valjkom mase 30 do 50 kg. Nakon sjetve, površinu treba pažljivo zaliti, ravnomjerno i temeljito. U razdobljima bez oborina, potrebno je u vrijeme nicanja osigurati redovito natapanje. kao i za sjetvu, te u trenutku dostave spremno za trenutno polaganje travnog tepiha kako bi moguća oštećenja bila što manja. Travni tepisi mogu se postavljati tijekom cijele vegetacijske sezone ako ima uvjeta za natapanje. Najbolje je ipak vrijeme tijekom proljeća i jeseni kad je dovoljno toplo i ima dosta oborina. Na dobro pripremljen i niveliran noseći sloj, buseni se postavljaju prema položaju i konfiguraciji terena, pazeći da se što manje režu njegove trake. Buseni moraju biti dobro povezani na poprečnim i uzdužnim sastavima. Ispod svakog koji nije ravan s donje strane rukom se nanosi smjesa pijeska i tla kako bi se popunila praznina. Tako se busen potpuno uklopi i postane ravan. Iskidani buseni nepravilna oblika ostavljaju se po strani da bi se brže radilo. Oni se mogu iskoristiti za busenovanje oštećenih mjesta i krajeva travnjaka. Nakon postavljanja, travne tepihe potrebno je što prije ravnomjerno zaliti kako bi se oštećeni korijen što prije obnovio i urastao u podlogu. Zbog brzine rada, natapa se ručno. Kad se busen prosuši, travnjak se valja lakim valjcima, nabije nabijačem ili utaba nogama. Valjati ne treba odmah, nego nekoliko dana nakon što se travnjak djelomično, nakon obilnog zalijevanja, prosušio. Time se postiže bolja veza između busena i nosećeg sloja i ravanaju se manje neravnine. Deset dana nakon busenovanja prihranjuje se s 3 kg mješanog hraniva na 100 m2. Tijekom prvog mjeseca nakon postavljanja površina se neprekidno održava vlažnom radi što boljeg ukorijenjivanja, a zatim se nastavlja redovito natapanje i njega.
Održavanje mladog travnjaka
Održavanje travnjaka najznačajnija je mjera za očuvanje njegove trajnosti i kvalitete, a počinje odmah nakon zasnivanja. Tek zasijani travnjak potrebno je braniti od ptica i drugih štetnika. Pod održavanjem travnjaka prvenstveno se misli na njegu i zaštitu. Mjere redovite njege obuhvaćaju košnju, prihranu, natapanje, prozračivanje, vertikalno zasijecanje, podsijecanje i busenovanje, valjanje i grabljanje. Košnja – Kad mlada trava naraste do visine 4- cm, treba je lagano povaljati, a prvi put se kosi kada naraste do 8-10 cm. Učestalost košnje ovisi o tipu travnjaka, godišnjem dobu i vrsti trava kojima je travnjak zasijan. Upotrebne travnjake treba kositi jednom do dva puta mjesečno, premda u vrijeme intenzivnog rasta u travnju, svibnju i lipnju mogu biti potrebne čak i dvije košnje u jednom tjednu. Zbog učestale košnje, trava se neprekidno obnavlja stvarajući lisnu masu, trošeći pri tome hraniva iz tla. Ljeti se trava ostavlja nešto duža, a u jesen se kosi tako da bude kraća. Prilikom posljednje košnje u jesen trava se ostavlja višom kako bi lakše prezimila. Pokošena trava uklanja se s travnjaka, a može se koristiti za kompostiranje ili osušena kao malč na gredicama. Prilikom košnje važan je i smjer košnje, jer se time postiže kvaliteta i povećava ukrasna vrijednost travnjaka. Prihrana – Učestala košnja koja potiče travu na brži rast, iscrpljuje biljku i tlo i uzrokuje iznašanje hraniva iz tla. Rast korijenja najintenziviniji je u proljeće i u jesen kada su i potrebe za hranivima najveće. Najvažniji u ishrani trava su dušik i kalij, nešto manje fosfor. Dušik potiče stvaranje busena i asimilaciju, fosfor je potreban za jačanje korijena i razvoj busena, otpornost na gaženje i sušu, kalij povećava otpornost na hladnoću. U prihrani trebaju biti zastupljeni i ostali elementi: kalcij, magnezij, te mikroelementi bor, željezo, mangan, bakar, molibden, cink, klor i sumpor. Navodnjavanje – Najveći dio potreba za vodom biljka uzima iz tla. Potreba za zalijevanjem ovisi o vremenskim prilikama, odnosno količini oborina, te o namjeni. Ako se travnjak ne zalijeva dulje vrijeme za sušnog razdoblja, dolazi do venuća. Travnjak počinje žutjeti, degenerira i na koncu propada. Preobilno natapanje je također štetno jer narušava vodo-zračni režim tla, prebrzo se ispiru hraniva, pa su oslabljene biljke podložnije napadu bolesti. Prozračivanje – Zbog čestih zahvata mjera njege i korištenja travnjaka dolazi do zbijanja, tako da tlo više nije dovoljno propusno. To uzrokuje sporiji rast i propadanje trave. Iz tog se razloga provodi prozračivanje ili aerifikacija, vertikalno zasjecanje, nasipanje pijeska (topdressing), podsjecanje i po potrebi busenovanje.
Prozračivanje omogućuje travi i tlu da dišu. Da bi se prozračilo zbijeno tlo potrebno je na pravilnim razmacima, običnim ili specijalnim vilama, napraviti po nekoliko rupica dubine 10- tak centimetara na travnjaku. Rupice na travnjaku zapune se pijeskom. Veće površine travnjaka aerificiraju se strojno. Radni učinak aerifikatora je 400 do 500 rupa po četvornom metru.
Busenovanje i podsijavanje oštećenih mjesta bez trave redovita je mjera njege travnjaka. Izvodi se od ožujka do studenog. Iz površine travnjaka izrezuju se oštećeni dijelovi, a na njegovo mjesto se postavlja novi nakon pripreme i prihrane nosećeg sloja. Pri tome treba paziti da se novi busen uklopi što bolje u postojeći travnjak. Nakon postavljanja, popuni se pijeskom, natopi vodom, a nakon što se prosuši povalja valjkom ili utaba nogama.
Tijekom razdoblja rasta trave pojavljuje se na travnjacima, u njihovom donjem dijelu, sloj odumrle trave (tzv. filc). On štetno djeluje na rast i razvoj trave, osobito je otežano razvijanje stolona, a uzrokuje i druge poremećaje. Stvaranju filca pogoduje ostavljanje trave nakon košnje, kisela reakcija tla, loša ocjeditost i prevelika zbijenost, sporo otjecanje vode, predoziranje količine dušika i zbog toga prejak rast trave, visoki udio lignina u građi nekih travnih vrsta (vlasulja nacrvena). Na velikim površinama se za uklanjanje filca koriste uređaji tzv. „verticutor“, a na malim samohodne uređaje nakon kojih se grabljama pokupi i odstrani izvađeni filc. Navedeni uređaji zasijecaju travnjak do dubine od 2-3 cm i tako izvlače štetni sloj. Za poboljšaljanje strukture tlu se dodaje smjesa pijeska, organskih tvari i hraniva, nanošenjem na površinu travnjaka. Za glinena tla pH >7 dodaje se kvarcni pijesak granulacije od 0.06 do 2 mm. Organske tvari treba dodavati samo kad plodni supstrat sadrži visoki postotak pijeska. Koriste se treset, kompost, stajsko gnojivo, razmrlvljeni čepovi tla nastali aerifikacijom. Materijal je potrebno prije dezinficirati kako se u tlo ne bi unijelo sjeme korova ili spore patogenih gljivica. Valjanje – Valjanjem se zbija rahlo tlo i time omogućava bolje ukorijenjivanje biljaka. Osobito je važno kod novoosnovanih travnjaka i pjeskovitih tala. Prvi put se valja odmah nakon sjetve, a zatim svaki put pred košnju mladog travnjaka. Grabljanje i čišćenje – Grabljanjem se uklanja suho lišće, snijeg i različiti otpad s travnjaka. Osim što travnjak nakon tog postupka djeluje uredno, time se stvaraju i bolji uvjeti za zračenje, gnojidbu i nesmetan razvoj trave. Ako se nakon košnje trava ostavlja na površini, potrebno je travnjak pred zimu temeljito očistiti.
Linije, krugovi i kocke na travnjaku
Ako ste se ikad zapitali, gledajući nogometnu utakmicu, kako na stadionu postižu da je njihov travnjak išaran crtama, možda ste pomislil da su to dvije vrste trave jedna pored druge. Da li režu travu na različitu visinu? Ne, u tom grmu ne leži zec. Kako biste dobili pravilne linije na vašem travnjaku, potrebno je nabaviti kosilicu na guranje s ugrađenim valjkom na zadnjem dijelu. Valjak služi da bi se trava „spljoštila“ u jednom smjeru. Naime, kako se trava savija u različitim smjerovima, tako se i mijenja odsjaj sunčeve svjetlosti(i boje) koji dopire do vašeg oka. Zbog toga kada gledamo travnjak u kojem su vidljive pruge, ustvari vidimo travu koja je polegnuta u dva suprotna smjera. Kako možete dobiti crte na vašem travnjaku? Nabavite kosilicu na guranje s ugrađenim valjkom. Pokosite prvo oko rubova travnjaka. Kosite travu u suprotnim smjerovima (lijevo/desno, gore/dole, sjever/jug, istok/zapad) Svaku drugu košnju promijenite smjer kako ne biste oštetili travu stalnim savijanjem u jednu stranu Za jači intenzitet i veći kontrast, potrebno je travu jače saviti.
Bolesti ukrasnih travnjaka
Travnjaci su nezaobilazni i sastavni dio svakog ukrasnog vrta, pa je stoga dobro njegovan, zdrav, zeleni i bujni travnjak najljepši simbol dobrog vrta i nezamjenjiva slika vrtnih pejzaža. Također, travnjaci su važni pri izgradnji sportskih terena za razna igrališta poput nogometnih ili golf terena. U botanički sastav travnjaka ulaze različite vrste trava (kao npr. francuski lulj, engleski ljulj, livadana vlasulja, vlasnjača i dr.), ali i neke vrste djetelina (kao npr. bijela ili puzeća djetelina, jagodasta djetelina i dr.). Kao i na drugim biljnim vrstama, tako se i na biljkama koje koristimo za formiranje ukrasnih travnjaka mogu javiti različite bolesti, koje mogu poprilično uništiti travnjake i uzrokovati njihovo propadanje. Od uzročnika bolesti najčešće se javljaju patogene gljive, koje napadaju lišće ili korijenov sustav. Na lišću se uglavnom javljaju gljive iz rodova Fusarium, Sclerotinia, Typhula, Microdochium, Isaria, Puccinia i Erysiphe, a na korijenu gljive iz rodova Rhizoctonia i Pythium. U našoj zemlji za bolesti na travnjacima dozvolu imaju fungicid na bazi metalaksila- M, fosetil-al i propikonazola.
Važnije bolesti travnjaka koje dolaze na lišću
Snježna plijesan ili žablje oko (Monographella nivalis)
Simptomi: Ova bolest javlja se dosta često na travnjacima u kontinentalnim vlažnijim dijelovima zemlje i obično se pojava simptoma uoči u hladnijim i vlažnijim razdobljima godine (proljeće i kasna jesen), u vidu okruglastih zona promjera oko 5 cm, koje mijenjaju boju u blijedožućkastu. Vrlo često te zone poprimaju kružni oblik sa smeđe ljubičastim prstenom i tamno zelenim središnjim dijelom, pa se otuda bolest često naziva i «frog eye» ili žablje oko. Ako se bolest javi jačim intezitetom, te zaražene zone mogu se povećati do 20 cm u promjeru. Kasnije se na lišću biljaka unutar zaraženog dijela može zapaziti blijedo ljubičasti micelij gljive Monographella nivalis ( sinonimi Microdochim nivale, Fusarium nivale i dr.), što je tipični znak po kome je bolest i dobila ime. Na bolest su naročito osjetljive trave kao što je lulj (Lolium spp), vlasnjača (Poa spp.) i vlasulja (Festuca spp.). Mjere zaštite: Prema iskustvima iz svijeta gdje je veliki problem s ovom bolešću (naročito na sportskim terenima) najbolji uspjesi su se pokazali s korištenjem fungicida iz skupine triazola (propikonazol i dr.). U našoj zemlji dozvolu ima fungicid Bumper 25 EC (propikonazol).
«Dollar spot» ili sklerotinijska pjegavost (Sclerotinia homoecarpa)
Simptomi: Ovo je jedna od najčešćih bolesti na travnjacima i poznata je i raširena u cijelom svijetu. Bolest se lako prepoznaje po karakterističnim zonama veličine 5-6 cm, koja odgovara starom metalnom američkom dolaru, po kojem je bolest dobila ime. Razvojem bolesti dolazi do nekroza lišća biljaka, a bolešću zahvaćene zone se spajaju i javljaju se karakteristična zaražena žarišta na travnjacima. Boja zahvaćenih žarišta s ovom bolešću je obično smeđe – ružičasta. Vrlo često se na lišću biljaka u vlažnijim uvjetima može primjetiti i bijelkasti micelij gljive. Najveći razvoj bolesti se javlja kada su temperature iznad 20 C, što znači od kraja proljeća do kasne jeseni. Mjere zaštite: Prema iskustvima iz svijeta preporučuju se prije svega preventivne mjere zaštite, kao što je umjerena gnojidba dušikom i kalijem, smanjenje vlage i umjereno zalijevanje umjetnom kišom. Kišenje se provodi isključivo u ranim jutarnjim satima. Od kemijskih metoda, prema iskustvima iz svijeta preporučuje se tretiranje fungicidima iz skupine triazola, a u našoj zemlji dozvolu ima propikonazol (Bumper 25 EC). Najosjetljivije vrste na ovu bolest su trave kao što je jednogodišnja vlasnjača (Poa annua) i rosulja (Agrostis spp.), dok su ljulj (Lolium spp.), vlasulja (Festuca spp.) i livadna vlasnjača (Poa pratensis) otpornije na bolest.
Važnije bolesti koje dolaze na korijenovu sustavu
Rizoktonijska ili smeđa trulež (Rhizoctonia solani)
Simptomi: Obično se bolest javlja u vidu malih zona, smeđe boje i veličine 2-5 cm. Često su te zone obavijene tamno smeđim prstenom, pa se bolest još naziva i «smoke ring» ili dimni prsten. Razvoju bolesti pogoduje visoka vlažnost i temperatura, pa se bolest javlja krajem proljeća i tijekom ljetnih mjeseci na jako vlažnim travnjacima. Uslijed napada bolesti dolazi i do nekroza lišća, a i cijelih biljaka, zbog čega se mogu javiti karakteristična prazna mjesta unutar travnjaka, gdje je došlo do ugibanja biljaka. Kasnije se na tim praznim mjestima pojavljuju korovi. Mjere zaštite: Preporučuju se uglavnom preventivne mjere zaštite, kao što je dobra drenaža terena za travnjake, umjerena gnojidba dušikom i pravilna irigacija. Od kemijskih mjera zaštite, u opasnijim slučajevima pojave bolesti preporučuje se, prema iskustvima iz svijeta, koristiti fungicide na bazi ftalamida ( kaptan i folpet). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu namjenu.
Pitijumska palež (Pythium spp.)
Simptomi: Ovu vrlo čestu i opasnu bolest travnjaka uzrokuje više patogenih gljivica iz roda Pythium ( P. ultimum, P. graminicola i dr.). Bolest se javlja jačim intezitetom u toplim i vlažnim uvjetima i to u vrlo kratkom roku (čak u 1-2 dana), pa može vrlo brzo ošetiti travnjake. Tipični simptomi su nepravilne zone u kojima dolazi do venuća biljaka i njihovog propadanja. Na početku razvoja bolesti propadanje biljaka na zahvaćenim zonama zaraze se uočava u vidu vlažnih i uljastih simptoma po lišću biljaka, naročito u ranim jutarnjim satima, pa se bolest naziva i uljasta pjegavost. Uslijed ugibanja biljaka javljaju se prazna mjesta unutar travnjaka. Mjere zaštite: Preporučuju se uglavnom preventivne mjere, kao što je dobra drenaža travnjaka i umjerena irigacija. Od kemijskih mjera suzbijanja, prema iskustvima iz svijeta, najefikasniji su fungicidi iz skupine fenilamida ( benalaksila i metalaksila- M). Kod nas dozvolu ima fungicid Folganil SL na bazi metalaksila- M i fungicid Aliette flash WG (fosetil-al).
Neobični prijedlozi za košnju trave
Ako želite u svom dvorištu nešto drugačije, kosite travnjak da izgleda kao šahovska ploča i osvježite svoj eksterijer na neobičan način. Sve što vam treba jest malo vremena, kosilica i ljepljiva traka ili žica, uz pomoć kojih ćete obilježiti kvadrate na travnjaku. Svako drugo polje pokosite na drugačiju visinu, te ćete time dobiti efektniji travnjak, npr. prvo polje na 2 cm, a drugo na 5 cm itd. Šahovska ploča ima 64 polja, osam redova po osam kvadrata, ali vaša šahovska tabla od trave može biti bilo kojih dimenzija (koje tvore oblik kvadrata) koje odgovaraju vrtu koji uređujete. Izgled šahovske ploče možete dobiti i postavljanjem kvadratnih ploča na travnjak. Uz takav način ukrašavanja travnjaka, možete uz rubove, gredice posaditi razno cvijeće kojim ćete dodatno istaknuti „umjetničko“ djelo u svom vrtu.
