Ubodi  insekata najčešći su tijekom ljetnih mjeseci i mogu biti vrlo neugodni i bolni. Na mjestu uboda najčešće nastaje oteklina koja naglo crveni sa jačom ili slabijom boli i svrbežom. Po veličini crvenila možemo zaključiti koliko je otrova ostalo u tkivu. U trenutku uboda dolazi do unošenja otrova u ranu, stoga otkrivene dijelove tijela trebamo zaštititi.

Da bismo izbjegli nepoželjne posljedice uboda komaraca i ostalih kukaca treba djelovati preventivno.

Ubodi komaraca, krpelja, osa, pčela, stršljenova i muha najčešći su u našem podneblju

Proizvodi na bazi eteričnih ulja, alkohola ili biljnih ekstrakata, prirodni su repelenti koji se ne koriste samo protiv komaraca  već i kao zaštita od mnogih drugih kukaca, poput krpelja, buha, muha, a što je najvažnije možemo ih napraviti i sami.

Eterično ulje cedra (Cedrus atlantica), ruža geranija (Pelargonium graveolens) eukaliptus (Eucaliptus globulus),matičnjak (Melissa officinalis), citronela (Cymbopogon winterianus), čajevac (Melaleuca alternifolia), metvica (Mentha piperita) samo su neka od ulja su koja se koriste u zaštiti od komaraca i drugih insekata

Eterično ulje čajevca izvrsno je ulje protiv krpelja. Krpelj se premaže čistim eteričnim uljem čajevca (dovoljna je jedna kap) . Nakon 20 minuta  odstranite ga prstima ili pincetom ukoliko nije sam otpao. Da biste izbjegli infekciju  stavite  5 kapi  ovog ulja u  jednu žlicu bademovog ulja i spremite u tamnu bočicu. Mažite 2 do 3 puta dnevno oko tjedan dan

Mirisno ulje za kožu upotrijebimo tako da 12 kapi lavande, 10 kapi peperminta i 8 kapi ruže geranija pomiješamo u smeđoj bočici od 100 ml te dodamo 100 ml bademovog ulja. Bočicu zatvorimo i blago protresemo.

Sprej za zrak; u bočicu za sprej pomiješamo 40 ml alkohola i 60 ml vode te dodamo 15 kapi ruže geranija , 12 kapi cedra i 8 kapi citronele        

U nedostatku eteričnih ulja možete napraviti losion ili sprej od osušenih cvjetova lavande. Tri do četiri žlice suhih cvjetova lavande prelijemo sa 1 dl 70% alkohola, te zatvoreno ostavimo da odstoji 7 do 10 dana, uz povremeno protresanje. Nakon toga alkohol procijedimo i dodamo 3 dl destilirane vode i 4 do 5 žlica bademovog ulja, te snažno miješamo kako bi se dobio losion. Losion čuvamo u tamnoj staklenki, a prije upotrebe dobro protresemo. Ovaj losion može se napraviti i od mješavine sušenog bilja (sušeni listovi kadulje, metvice, matičnjaka, timijana, bosiljka).

Prije izlaska u prirodu i tijekom boravka u šumi imajte kod sebe neku od navedenih mješavina. Bit čete zaštićeni neškodljivim repelentom,a osim toga ugodno ćete i mirisati.

Biljna sredstva dobivena od aromatičnih biljaka koje sadrže tvari antibiotskog djelovanja  sprječavaju upalu i nastanak otekline nakon uboda. To su eterična ulja, ekstrakti , kreme, ili žive biljke kao što su  npr. čuvarkuća, peršin, trputac.

Kako ublažiti posljedice uboda?

Na mjesto uboda kukaca stavimo zgnječene ili mljevene svježe biljne dijelove takvih biljaka ili iscijedimo njihov sok te sok stavljamo na ranu kao oblog.

Slično djelovanje imaju crveni luk i češnjak. Prastaro su i vrlo djelotvorno sredstvo posebno kod uboda pčela, stršljena i komaraca. Njihov sok dezinficira, smiruje upalu, brzo ublažava bol. Primjenjuje se tako što se ploška svježeg luka ili češnjaka  ili kaša od mljevenog crvenog luka i češnjaka stavi na mjesto uboda.

Dobro poznato sredstvo protiv uboda je i jabučni ocat. Vatu namočimo u ocat i premažemo dio tijela na kojem se vidi ubod.

Kao oblog možemo koristiti i mješavinu lavande i čajevca  tako što ćemo 5 kapi eteričnog ulja lavande, 5 kapi eteričnog ulja čajevca umiješati u1dl jabučnog octa a potom dodati 1 dl hladne vode i dobro protresti. Blazinicu od vate namočiti u navedenu mješavinu, lagano ocijediti i kao oblog staviti na mjesto uboda. Postupak ponavljati sve dok ne nestane reakcija uzrokovana  ubodom.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakSvestrani jazavčar
Sljedeći članakDomaći pripravci za čišćenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.