Prve greške nastaju već pri kupovini namirnica!

Zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, kako se preporuča, a rijetko tko koristi termo vrećice za te namirnice. Hranu u prosjeku baca 12 posto građana, a najviše osobe od 40 do 50 godina života, dok najmanje bacaju oni stariji od 70. To su samo neki od podataka iz istraživanja koje je proveo HAPIH o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je rezultate prvog nacionalnog istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane, a koje je na području cijele Hrvatske provela tijekom protekle godine.

Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat, istaknula je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

Najčešće greške kod kupovine u trgovini

Prema istraživanju, prvo pogrešno postupanje s hranom započinje već u trgovini. Najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu hranu, njih 86 posto ili za hranu iz hladnjaka, 93 posto, a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina – izneseno je na početku panel rasprave o pravilnom postupanje s hranom u domaćinstvu, a koju je u Osijeku organizirao HAPIH.

Na panel raspravi, uz ravnateljicu Darju Sokolićsudjelovali su još i Vera Katalinić-Janković,  posebna savjetnica ministra zdravstva, Brigita Hengl, stručna savjetnica – specijalistica u HAPIH-u, Sanja Vidaček Filipec, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i poznati chef Melkior Bašić.

Izneseni su i podaci o ponašanju kad su u pitanju ostaci hrane pripremljene i konzumirane kod kuće. U prosjeku 12 posto ispitanika baca ostatke. Najviše u Zagrebu, gdje se ta brojka penje i do 25 posto, dok u ostalim krajevima iznosi između 7 i 12,5. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (tek 6 posto).

Iako su preporuke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 posto ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka.

Tek nešto više od polovine ispitanika, njih 59 posto, prilikom pripreme hrane koriste odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, čime se sprječava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.

Pri kupovini, rok trajanja proizvoda provjerava uvijek ili ponekad 94 posto ispitanika, a njih 88 posto postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme.

Među novom hranom na tržištu i jestivi insekti

Osim o navikama kupovine, pripreme i čuvanja hrane i povezanoj temi bacanja hrane, na panelu se razgovaralo i o tzv. novoj hrani nanašem tržištu.

–Hrana zaista ima važnu ulogu za zdravlje čovjeka. S obzirom na to, ali i da bi se zaštitilo zdravlje potrošača, sva hrana koja se u Europskoj uniji nije znatno konzumirala prije svibnja 1997. mora proći postupak odobravanja prilikom stavljanja na hrvatsko tržište. To se može odnositi na novu vrstu hrane, hranu iz novih izvora, nove sastojke korištene u hrani te nove načine i tehnologije za proizvodnju hrane. Primjerice, u novu hranu ubrajaju se chia sjemenke, kvinoja kao i jestivi insekti. Ministarstvo zdravstva zaduženo je za nadziranje nove hrane u Hrvatskoj, komentirala je Vera Katalinić-Janković.

Zlatna pravila u kuhinji koja jamče sigurnu hranu

Chef Melkior Bašić osvrnuo se na zlatna pravila u kuhinji koja jamče hranu sigurnu za konzumaciju, ali i pridonose smanjenju bacanja hrane.

–Prije nego krenete, trebate imati jasnu viziju što želite kuhati i planirati kupnju kako biste smanjili bacanje hrane. Ljudi najviše griješe kod kupnje voća i povrća, pa se ove namirnice često bacaju. Primjerice, luk, mrkva i korjenasto povrće mogu dulje stajati, ali paprika, brokula, cvjetača ili salata mogu stajati do tri dana. U kuhinji se svaki dio namirnice može iskoristiti, primjerice kosti ili komadići povrća za temeljac, a neke namirnice koje znamo da nećemo stići iskoristiti možemo narezati i zalediti pa iskoristiti za varivo. Što se pripreme tiče, sve namirnice prvo treba dobro oprati, često brisati radnu površinu i osobito paziti da se koriste odvojene daske i noževi za rezanje sirove i termički obrađene hrane, podsjetio je na osnovna pravila chef Bašić.

Održanom raspravom i predstavljanjem rezultata istraživanja, HAPIH je ušao u treću godinu provedbe kampanje #EUBiraSigurnuHranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Europske Unije u području sigurnosti hrane, te uz partnersku podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar”, Hrvatskog zbora nutricionista, Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Europskog centra za izvrsnost potrošača Zagreb i Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku.

Njezin je cilj približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.

Kampanje pozdižu svijest potrošača

Rezultati prvih dviju godina provedbe kampanje pokazali su kako ona pozitivno utječe na svijest potrošača i razumijevanje sigurnosti hrane u EU. Udio onih koji su osvijestili da iza sigurnosti hrane stoje znanstvenici porastao je s 2 od 10 ispitanika u 2021. na 4 od 10 u 2022. godini. Također se povećala razina povjerenja u EU sustav sigurnosti hrane, pa je 70 posto onih koji su bili u doticaju s kampanjom u 2022. izjavilo kako vjeruje EU i nacionalnim institucijama kada je riječ o sigurnosti hrane, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2021.

Ovogodišnja kampanja, osim u Hrvatskoj, provodi se u još petnaest europskih zemalja. Osim o ključnim temama poput pravilnog rukovanja hranom, smanjivanju bacanja hrane i upoznavanjem sa sigurnošću tzv. nove hrane na tržištu, potrošači mogu saznati više i o bolestima koje se prenose hranom, kontaminantima u hrani, dobrobiti životinja, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici “EU bira sigurnu hranu” (#EUChooseSafeFood).