Okrugli jubilej 50. Međunarodnog simpozija „Aktualni zadatci poljoprivredne tehnike“ svakako zaslužuje osvrt, iako je ovaj znanstveni skup o poljoprivrednoj tehnici i mehanizaciji održan još sredinom ožujka, tradicionalno u Opatiji, ove godine u hotelu Palace Bellevue.
U četiri svečarska dana ovog okupljanja započetog prije točno pedeset godina, sudionici iz Hrvatske i dvanaest europskih zemalja imali su prilike razmijeniti iskustva i saznanja prikupljenih od prošlog simpozija prije dvije godine. Održavanje simpozija s vremenskom distancom od dvije godine, uvedeno je zbog “davne” korone i „velikog zaključavanja“ koje je prije četiri godine ovaj skup “podiglo u digitalne oblake”, te održavanje putem daljinskih tehnologija, koje su postale svakodnevnica moderne poljoprivredne tehnike.
Ruralna digitalizacija
Na poziv predsjedavajućeg simpozija, prof. dr. Igora Kovačeva s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prigodne pozdravne riječi na otvaranju simpozija okupljenim znanstvenicima i stručnjacima na polju poljoprivredne mehanizacije uputili su predstavnici glavnih organizatora skupa, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, predstavnik dekana prof. dr. sc. Bojan Stipešević i Sveučilišta za poljoprivredu Beč, Austrija, prof. dr. Andreas Gronauer, BOKU, Vienna, nakon čega je prof. dr. Kovačev, kao tajnik Hrvatske udruge za poljoprivrednu tehniku, otvorio simpozij najavljujući blok pozvanih predavanja. Prof. dr. Gronauer “ukratko” je prošao kroz svih 50 godina simpozija, s, kako je srdačno istakao, on osobno involviran svega zadnjih 40. godina.
U trenutno stanje “novog agrotehničara” slušatelje je uvelo predavanje dr. Andreasa Mandlera, koji je, zajedno sa suradnicima (dijelom i putem video-linka) prikazao razvojni put kurikuluma studijskih programa s naglaskom na među-kompentencije i cjeloživotno obrazovanje u polju poljoprivredne tehnike, gdje je naglasio da znanje stečeno diplomom zastarijeva po novom u roku manjem od tri godine, te da je ruralna digitalizacija jedno od najpogodnijih alata kojim će budući (ali i sadašnji) agrotehničari držati korak s razvojem novih agrotehničkih sustava.
Sigurnost samog vozača, ali i „bezpilotnih“ traktora, ovisi o ispitivanju težišta samog stroja i svim potrebnim senzorima koji bi spriječili prevrtanje samog agregata prije nego što do njega i dođe, koje je okupljenima prezentirao prof. Francesco Nicolosi, iz Bolzana u Italiji, gdje se u laboratoriju na nagibnoj platformi strojevi „tjeraju do ruba“ prevrnuća, a na prikupljenim podatcima zasnivaju se buduće serije traktora. Kao nastavak teme iz 49. simpozija, istakao je više patenata koje su prijavili kao rezultat opsežnog ispitivanja provedenog u međuvremenu.
„Ozelenjivanje“ poljoprivrede
“Digitalnim okom” snimljen i digitaliziran voćnjak, te put svake kapljice od mlaznice do svake površine svakog lista demonstirala je grupa predvođena prof. Lorenzom Becce, gdje se ostvaruje maksimalna isporuka zaštitnog sredstva, no ujedno i podiže zaštita okoliša kroz digitalno praćenje mlaza i prilagođavanje rada svake mlaznice u stvarnom vremenu, s vrlo zanimljivim podatcima o smanjenju neželjenog „drifta“ putem obrade povratnih informacija optičkih senzora, a za što se trude da razviju kao novi obavezni dio poljoprivrednih prskalica.
Bugarski istraživači na čelu s prof. Petrom Dimitrovom prikazali su opsežnu studiju utroška energije u agregatu stroj-alat za obradu tla, gdje su vrlo precizno izložili svaku pojedinu moguću potrošnju, ali i moguću uštedu energije u više sustava predsjetvene obrade tla za sjetvu jarina, pokazujući da ispravno uparivanje radnog agregata i sijaćica može donijeti dodatne uštede čak i u no-till sustavu sjetve, gdje je većina obrade tla već “izbačena iz kalkulacija”.
Grupa predavača iz Litve, predvođena prof. Kestutisom Romaneckasom prezentirala je nastavak svojih radova o načinima združene sjetve kukuruza i žitarica u svrhu dobivanja boljeg prinosa i bioenergetske sirovine tijekom sušnih razdoblja, time prikazujući kako se litvanski agrar nosi s primjetnim promjenama klima i zahtjevima „ozelenjivanja“ zajedničke EU poljoprivrede, te napose važne funkcije zamjene uvoznih fosilnih energenata bio-energentima u svjetlu neovisnosti od ucjenjivačkih politika određenih globalnih opskrbljivača energijom.
Najveće zanimanje ipak je polučila prezentacija prof. Vladimira Dama, naslovljena “Crobot-autonomna robotska flota za kontrolu korova“, gdje je publiku upoznao s razvojem svog CRObot prototipa, ali i koncepta “robotskog roja”, koji bi na nekemijski način obavljali uništavanje korova u, za sada, širokorednim kulturama kao što su kukuruz, suncokret i sl. No, visoka cijena ovakvog robota (veća od 5 tisuća EUR), kao i niska učinkovitost (svega 300 m na sat) i visoka potrošnja energije za lasersko suzbijanje korova, time i mala energentska učinkovitost, još su prepreke koje ovaj koncept treba riješiti prije nego li pustimo CRObot-rojeve na ambroziju, abutilon i ostale invazivne korovne vrste u našim poljima.
Nakon ovih preliminarnih predavanja, sljedeća dva dana bilo je prilike čuti još ukupno još 57 radova u devet sekcija, a u kojima se kao „zajednički nazivnik“ najčešće pojavljivala “zelena” digitalizacija, bio-energija, učinkovitost aplikacije u prostoru, kako sjemena tako i zaštitnih sredstava, te povećanje učinkovitosti postojećih tehničkih sustava moderne poljoprivrede. Za kraj, organizatori su na svečararskoj večeri povodom 50. obljetnice simpozija najavili idući, 51. simpozij agro-mehanizatora s novim aktualnim istraživanjima na poljima primjene sve zahtjevnijih tehničkih sustava u poljoprivrednoj proizvodnji.
