U člancima Gospodarskog lista u idućim mjesecima predstavit ćemo djelatnike Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – savjetnike naših poljoprivrednih proizvođača, čije su aktivnosti, trud i rad često nedovoljno pokazani i priznati, a u ovom članku možete doznati više o Marini Kršić, magistri inženjerki zaštite bilja, višoj savjetnici U Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Oriovcu u Brodsko – posavskoj županiji.

Marina Kršić, magistra inženjerka smjera zaštite bilja radi gotovo 8 godina kao viša savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoja poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u podružnici u Oriovcu, Brodsko-posavska županija. Za nju je biti agronom, stil života te strast i poziv.

Cijeli život u poljoprivredi

U poljoprivredu sam uključena od malih nogu. To je bio i razlog upisa srednje Poljoprivredne škole u Slavonskom Brodu, a zatim i Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Cijeli svoj dosadašnji radni vijek od prve godine zaposlenja radim u različitim granama poljoprivrede. Tako sam se tako okušala kao tehnolog zaštite rajčice u stakleničkoj proizvodnji. Potom sam radila kao inspektor ekološke poljoprivredne proizvodnje. Zadnjih gotovo 8 godina se bavim savjetodavnim radom u sklopu Savjetodavne službe, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede. Iskreno mogu reći da je to moj poziv i moja strast. Još niti jedan dan u svim ovim godinama nisam osjećala opterećenost da „moram“ raditi, zaista uživam u ovom što radim. Za mene je biti agronom stil života, ili jesi ili nisi, naglasila je Marina.

Na terenu s poljoprivrednicima

Uvijek je vrlo aktivno, užurbano i zanimljivo

U vegetacijskoj sezoni sam najviše posvećena svojoj specijalnosti, zaštiti bilja, obilasku terena, praćenju vremenskih uvjeta, fenofaza biljaka, praćenju pojave uzročnika bolesti i štetnika i simptoma kako bi što točnije i preciznije mogla savjetovati poljoprivredne proizvođače i dati preporuku o vremenu zaštite nasada i usjeva, odnosno primjeni sredstava za zaštitu bilja.

Prije nego vegetacijska sezona započne fokusirana sam na pomoć poljoprivrednim proizvođačima oko prijave poticaja, ruralnog razvoja i drugih administrativnih pitanja. Po završetku sezone intenzivno se bavim održavanjem predavanja poljoprivrednim proizvođačima kroz Intervenciju 78.01. Potpora prenošenju znanja i savjetovanjem i pružanjem pomoći poljoprivrednicima kroz Intervenciju 78.02. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga. Dodatno se tu još nađe i organizacija i sudjelovanje na raznim manifestacijama, suradnja s raznim stručnim institucijama, suradnja s jedinicama lokane samouprave, suradnja s medijima. Uvijek je vrlo aktivno, užurbano i zanimljivo.

Prilagodba poljoprivrednika na moderne tehnologije je glavni problem

Glavni problem naših poljoprivrednika je prilagodba na moderne tehnologije, servise i aplikacije koji su na raspolaganju kako bi olakšali administrativne teškoće i pojednostavili ih. Prvenstveno iz razloga što su nositelji gospodarstava uglavnom stariji ljudi i sve te moderne tehnologije oni vide kao teškoću umjesto kao pomoć. Uključivanje što više mladih poljoprivrednika, poticaj mladim poljoprivrednicima da preuzimaju gospodarstva će sigurno olakšati ovaj problem.

Najdraži mi je rad s poljoprivrednim proizvođačima – individualno ili grupno, na terenu, u nasadima, poljima gdje naš posao dolazi do najvećeg izražaja. Poljoprivredna proizvodnja je vrlo zahtjevna, dinamična i intenzivna, pogotovo u ovim vremenima elementarnih nepogoda, pa je takav i posao savjetodavca.

Sve informacije i kontakti naših savjetnika mogu se vrlo jednostavno naći i na AKIS platformi https://akis.mps.hr/ te na stranicama savjetodavne službe https://www. savjetodavna.hr

Foto: Marina Kršić, mag. ing. agr.

Prethodni članakŠto se može sijati/saditi već u veljači?
Sljedeći članakOstvarite bespovratne potpore i do 3 milijuna eura za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.