Povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza u Zagrebu je danas održana Europska konferencija lovaca. Organizirana je u sklopu proljetnog sastanka članica FACE, krovne europske federacije za lov i očuvanje.

Teme ovogodišnje konferencije lovaca, koja je okupila više od 100 sudionika iz 30 zemalja Europe i SAD-a, obuhvatile su izazove europskog razvoja lova na ptice, dobrobiti pasa i prijevoza životinja i divljači, upravljanja velikim zvijerima, pripremama za Vladina izvješća o statusu ptica, sisavaca i velikih zvijeri te razvoju lovstva u Hrvatskoj.

FACE je organizacija koja okuplja sedam milijuna lovaca diljem Europe. Na svojim godišnjim sastancima s ekspertima iz različitih područja raspravlja o ključnim izazovima kako bi osigurali da lov ostane koristan za lovce, društvo i prirodu diljem Europe.

Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza u uvodnom obraćanju istaknuo je kako će na ovoj konferenciji, koja je okupila rekordan broj članica, raspravljati stručnjaci iz cijele Europe i Sjedinjenih Američkih Država.

Drago nam je što su s nama najvažniji predstavnici domaće akademske zajednice, kao i tijela državne i javne vlasti, koji će svojim znanjem i iskustvom doprinijeti kvaliteti rasprava. Nadam se da će ova konferencija donijeti konkretne zaključke i smjernice koje će oblikovati budućnost održivog lovstva u Europi i šire, rekao je Ivica Budor.

Lovci su imali veliku ulogu i u Domovinskom ratu

Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pozdravio je sve okupljene u ime potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Posebno je naglasio kako je nadležno ministarstvo posvećeno očuvanju smeđeg medvjeda, kao odličan primjer upravljanja velikim zvjerima.

Čestitam Hrvatskom lovačkom savezu 100-tu obljetnicu osnutka i djelovanja u Hrvatskoj. Ova se obljetnica poklapa s još jednom velikom obljetnicom, 1100-tom godišnjicom krunidbe kralja Tomislava. Tada se u Europi počeo osnivati niz lovačkih saveza. Hrvatski lovci ne samo što su veliki čuvari prirode i bioraznolikosti već su imali i veliku ulogu u Domovinskom ratu. Ta njihova uloga bit će vječno upisana u povijest osnutka hrvatske države, kazao je državni tajnik Marinko Beljo.

FACE je tijekom posljednjih 40 godina, rastao uz Europsku uniju i danas predstavlja svih 27 država članica EU, osiguravajući da znanje i iskustvo europskih lovaca bude integrirano u proces donošenja odluka u EU.

Platforma za razmjenu najboljih praksi

Dr. Laurens Hoedemaker, predsjednik FACE federacije zahvalio se Hrvatskom lovačkom savezu na suorganizaciji ove važne konferencije.

Danas se bavimo nekim od najhitnijih pitanja koja utječu na europske lovce — od utjecaja politika EU-a na lov na ptice do upravljanja velikim zvijerima i lovnim vrstama sisavaca diljem EU-a. Svoja iskustva će podijeliti velike nacionalne lovačke udruge, uključujući Francusku, Italiju i Hrvatsku, uz stručnjake iz akademske zajednice i stručnjake za nove tehnologije za lov i očuvanje. Ova godišnja konferencija nije samo pravovremena, već je i ključna. Pomaže osigurati nastavak dobrog rada europskih lovaca i pruža vitalnu platformu za razmjenu najboljih praksi i relevantnog znanja diljem kontinenta, kazao je dr. Hoedemaker.

FACE je prije nekoliko godina lansirao Manifest o biološkoj raznolikosti, kao prvu europsku platformu koja pokazuje kako europski lovci čuvaju biološku raznolikost i daju presudan doprinos obnovi staništa, zaštićenih područja, praćenju vrsta i dr. Baza podataka sadrži više od 550 projekata, od kojih je 11 iz Hrvatske.

Izvor: Hrvatski lovački savez

Prethodni članakKad i kako krenuti sa sadnjom i sjetvom u povrtnjaku?
Sljedeći članakIndikativni plan objave natječaja za trogodišnje razdoblje (2025. – 2027.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.