Uoči Svjetskog dana seoskih žena, u listopadu je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održan drugi sastanak ekoloških inovatorica iz ruralnog područja koje sudjeluju u europskom projektu Grass Ceiling.
Projekt Grass Ceiling pridonosi jačanju položaja žena u ruralnim područjima i potiče njihovu inovativnost. To je ujedno i bio povod za konferenciju za novinare na kojoj se govorilo o položaju seoskih žena i što se može napraviti da se unaprijedi njihov kroz spomenuti projekt.
Osnažiti žene
Cilj projekta je osnažiti žene na selu i povećati broj socioekoloških inovacija koje vode žene u poljoprivredi, ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama. Projekt je vrijedan 2,8 milijuna eura, a financiran je u sklopu programa Obzor Europa. Započeo je u siječnju 2023. i trajat će do prosinca 2025. Uz Hrvatsku u projektu sudjeluje još osam zemalja.
Kao dio projeka u svakoj zemlji uspostavljeno je devet živih laboratorija (living lab), gdje se obučava osam žena. Osim za umrežavanje tih žena, živi laboratoriji služe za praćenje njihovog rada i napretka te za povećanje njihove vidljivosti.
Partneri na projektu koji se provodi u Hrvatskoj su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska poljoprivredna komora. S Agronomskog fakulteta na projektu sudjeluju prof. dr. sc. Nataša Bokan, prof. dr. sc. Ramona Franić i doc. dr. sc. Tihana Kovačićek.
Predstojnica Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Nataša Bokan osvrnula se na položaj seoskih žena. Naime, iako žene imaju važnu ulogu u razvoju ruralnih područja, poljoprivrednoj proizvodnji, gospodarskom opstanku svojih zajednica i obitelji, još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije.
–Ruralne žene su u neravnopravnom položaju u različitim sferama života. Najviše u području ekonomije. Žene na selu rade u prosjeku i oko 22 sata tjedno tzv. nevidljivog posla uz sav onaj vidljivi, pa je i tu neravnopravnost, rekla je Bokan.
Naglasila je da na razini Europske unije samo 30 posto žena nositeljica OPG-ova. Što se tiče Hrvatske, taj postotak je manji, a postavlja se i pitanje koliko ove žene same donose odluke o svojim gospodarstvima.
Voditeljica Odjela za međunarodne odnose i međunarodne projekte Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić, tvrdi da će kroz projekt Grass Ceiling Hrvatska možda biti treća država u Europi koja će poduzeti konkretne korake u cilju jačanja položaja žena u ruralnim područjima. Naglasila je kako je i cilj da projekt pridonese uvrštavanju inovacija seoskih žena u nacionalne strateške projekte, pa i one za financiranje, što su neke zemlje u projektu, poput Španjolske i Irske već učinile, odnosno povećale su sredstva za to. Očekuje se da će se takva praksa primijeniti i u Hrvatskoj.
Primjeri inovacija
Jedna od ekoloških inovatorica koja je u živom laboratoriju je dizajnerica tekstila i odjeće Vesna Jakić s otoka Cresa. Jakić je dvadeset godina vodila projekte na koji način iskoristiti vunu. U njezinoj udruzi Ruta, danas se od vune izrađuju igračke, obuća i odjeća, ukrasi, modni dodaci. Od proizvoda posebno su zanimljive papuče i unikatne torbe od filcane vune.
Jakić također po školama diljem Hrvatske održava radionice filcanja vune. Naglasila je da je vuna veliki izazov. Kako je rekla, godišnje se baci 10 tona vune, a ona se može kreativno iskoristiti.
–Naši proizvodi od vune su prepoznati, imaju oznaku hrvatski otočni proizvod. Predstavili smo ih na mnogim sajmovima. Svojim radom šaljemo poruku. Radimo suvenire iza kojih stoji priča. Trenutno su vrlo aktualne ribarske mreže i plovci. Stare se mreže bacaju kao i plovci, a mogu biti dekoracija. Mogu se ufilcati u vunu i kroz vunu ispričamo cijelu ribarsku priču, rekla je Jakić.
Još jedna ekološka inovatorica je i Ana Kovačić koja sa suprugom Brankom vodi OPG i uzgaja i prerađuje bobičasto voće i ljekovito bilje. Njihova plantaža od 1 ha nalazi se u Vrbovcu dok je prerada u Sesvetama. Obitelj Kovačić godinama proizvodi sirupe,džemove i likera po staroj domaćoj recepturi. OPG je postao inovativan zahvaljući Ani Kovačić koja je osmislila tehniku navodnjavanja kišnicom.
–Želimo prirodne resurse iskoristiti za dobrobit naše plantaže na kojoj uzgajamo borovnicu, ribizle, aroniju.Svaki grm ima svoju kapaljku i dobiva određenu količinu vode, rekla je Kovačić.
Izrazila je zadovoljstvo što je svojom inovacijom ušla u ovaj projekt.
–Kroz projekt sam dobila hrabrost i moralnu podršku da idem dalje. Omogućeno mi je da pitam za savjete kome se obratiti i na koji način riješiti probleme kazala je Kovačić
