U Đurđevcu su održani jubilarni 25. Dani voća Koprivničko-križevačke županije na kojima se predstavilo 56 izlagača – poljoprivrednih proizvođača te udruga, škola i radinosti. Kako bi dodatno pomogla promociji proizvođača voća i voćnih prerađevina, Županija je i ove godine izdala katalog u kojemu su predstavljeni, kako bi ih potencijalni kupci mogli kontaktirati.

Da je domaći proizvod najbolje što možete staviti na stol, potvrdili su nam iz OPG-a Matica Bolto koji se više od desetljeća bave proizvodnjom bresaka, jabuka i grožđa. Prve nasade posadili su uz potporu Koprivničko-križevačke županije, a potom su se proširili na tri hektara od čega veliki dio zauzima vinograd, jedno jutro je zasađeno breskvom, a ostalo zauzimaju kruške, jabuke i šljive.

Moglo bi se reći da su naši proizvodi dobiveni integriranom zaštitom jer pazimo da što manje tretiramo svoje nasade. Neki su ove godine čak 20 puta tretirali voćke, a mi tek pet puta – kazao nam je Bolto Matica. Kaže da voće ne prerađuju, nego ga direktno plasiraju kupcima koji ga konzumiraju kao svjež proizvod.

Pri plasmanu se najviše oslanjaju na internetsku prodaju, a manji dio voća kupce dočekuje na đurđevačkoj tržnici. Sin nosioca OPG-a Mladen Matica otkrio nam je trenutno najveći problem ovdašnjih proizvođača zbog kojeg mnogi, pa i oni sami, strahuju od daljnjeg širenja proizvodnje.

Brojni posjetitelji i gužve na štandovima

Nije mit, već stvarnost

Potpore i novac nisu problem, strahujemo od klimatskih promjena koje nisu mit nego stvarnost. Mi voćari najbolje osjetimo da se klima drastično promijenila od dana kad smo se počeli baviti ovim poslom do danas – kazao je Matica mlađi te dometnuo kako je ove godine iznad prosjeka rodilo samo grožđe, a sve ostalo je podbacilo.

Zima, kaže, više kao da i ne postoji. Proljeće se ukazuje u siječnju i veljači, nakon čega se pojavi mraz i znatno smanji očekivanja u prinosima. S druge strane ljeta su postala prevruća pa je bez navodnjavanja nemoguće planirati ozbiljnije prinose. Zbog svega priželjkuju savjete stručnih službi koji će ih uputiti na to koje sorte je najbolje saditi.

Naši sugovornici su preporučili kupcima da se direktno obraćaju proizvođačima ako žele uštedjeti koji euro jer u lancu od polja do trgovine najviše zarađuju preprodavači. Kupnjom direktno iz nasada, potpomažete voćare i znate što jedete. Osim toga, uvozna hrana kakva se nalazi na policama trgovina nije ni upola ukusna kao domaća.

Da je plasman proizvoda kočnica još ozbiljnijoj proizvodnji voća ustvrdio je i gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči. Zbog toga su ovakve manifestacije dobrodošle u osnaživanje grane poljoprivrede koja može biti nosioc gospodarskog razvoja Podravine i Prigorja.

Kao što tradicija nalaže, proglašeni su najljepše uređeni izlagački prostori koje je odabrao stručni žiri, a nagrade su uručili župan, gradonačelnik Janči, saborski zastupnici Darko Sobota i Mišel Jakšić te članica Uprave tvrtke Podravka Ljiljana Šapina. Prvu nagradu osvojio je OPG Matica, drugu nagradu Srednja gospodarska škola Križevci, a treću OPG Ivan Goričanec. U  sklopu manifestacije održan je i tradicionalni prikaz pečenja rakije i pekmeza u organizaciji Udruge vinogradara i voćara Đurđevac, koja na Danima voća sudjeluje već 10 godina.

Prethodni članakObavljena berba klonskog pušipela
Sljedeći članakRuralne žene su u neravnopravnom položaju u različitim sferama života
Sonja Badalić
Rođena je 1977. godine u Koprivnici. OBRAZOVANJE: • U Koprivnici završava srednju školu – gimnaziju. • 2002. diplomirala na Hrvatskim studijima - smjer novinarstvo. • govori tečno talijanski i i engleski RADNO ISKUSTVO: Od 2003. suradnica je u Večernjem listu, a potom odrađuje pripravnički staž u Glasu Podravine. Nakon toga gotovo dvije godine radi u Podravskom listu, a onda se vraća kao novinarka u Glas Podravine gdje je tri godine bila direktorica istog. Do početka 2020. godine radila kao stariji novinar u Glasu, a potom se prebacila u skroz digitalni medij, portal Koprivničko-križevačke županije Epodravina gdje i trenutno radi. U dugogodišnjem stažu stekla je brojna iskustva te izoštrila vještinu pisanja, fotografiranja, ali i komuniciranja.