Pitka voda se konstantno strogo kontrolira glede kvalitete i zbog toga je dragocjeni prehrambeni proizvod. Uz visoke troškove kvalitativno se obrađuje i putuje dugi put do kućanstva. Zbog toga je bitno štedljivo postupati s ovim blagom! Dragocjena pitka voda se i danas razbacuje, npr. preko ispiranja WC školjke. Pametno korištenje kišnice, može pomoći pri rješavanju ovog problema.

U vrtovima kišnica se često skuplja u bačvama

Početkom 90-ih u Njemačkoj je bilo ugrađeno gotovo 750.000 sustava za prikupljanje i iskorištavanje kišnice. Ovakva investicija se itekako isplatila: potrošnja pitke vode pala je za 70.000 L po godini. Tuširanje, kupanje, pranje ili zalijevanje vrta: u modernom se kućanstvu po glavi stanovnika troši oko 128 L vode dnevno. Štednja obično svima padne na pamet tek u trenutku kada dođe račun za vodu na naplatu. Četveročlana obitelj godišnje potroši oko 2.500 kn na račune za vodu. Od 1992. do 2002. cijena je porasla za oko 30%. Tome treba pridodati i cijenu za sanaciju otpadnih voda.

Sustavi za prikupljanje i korištenje kišnice unaprijed su izrađeni i spremni za dostavu. Kompaktni dijelovi u sebi sadrže sve što je potrebno i na tržište dolaze kao unaprijed montirane jedinice koje se dalje dostavljaju na mjesto gdje trebaju biti ugrađene. Odgovornost za funkcioniranje nije više na leđima arhitekata i obrtnika, a smetnje u funkcijama se rijetko pojavljuju – kada se pojave, sanira ih sam proizvođač i to bez većih problema. U Njemačkoj, takav sustav se može kupiti ili unajmiti.

Prilikom razmatranja nabavke takvog sustava u obzir se mora uzeti činjenica da nabavna cijena bude što manja, a ušteda pitke vode što veća. Kišnica se može koristiti za zalijevanje vrta, ispiranje WC-a i perilicu za pranje rublja i posuđa. Prilikom snažnih pljuskova čak i najveći spremnici budu prepunjeni. Iskustvo je pokazalo da četveročlano kućanstvo svoje potrebe zadovoljava sa 6 metara iskoristivog volumena, a kada su unutarnji tankovi u pitanju, dovoljno je 3.5 kvadratnih metara. Idealno, čak i za naknadnu ugradnju, su modulski sustavi kao već unaprijed pripremljene ugradbene jedinice s tehničkim sustavima spremnika i pumpe. Obje grupe u sebi sadrže već unaprijed montirane sve dijelove, a jedino što treba postaviti jesu odvodi. Odgovornost za funkcioniranje snosi proizvođač.

Optimalan i postojan kućni uređaj BlueLine McRain Plus s odvojenim podzemnim filtrom – za krovnu površinu do 500 m²

1- podzemni rezervoar za kišnicu BlueLine II, 2- fini filtar, 3- usisni set, 4- centralna upravljačka jedinica za kišnicu, 5- sigurnosni paket, 6- filtar za pitku vodu, 7- priključni kabel

Takve jedinice obično se sastoje od pumpe s potisnim prekidačem, automatskim nadolijevanjem za pitku vodu, držača spremnika i fleksibilnog priključka na kućni sustav. Spremnik sadrži filtar, dotok i priključni vod u slučaju prekomjernog punjenja.

Koja vrsta površine krova je prikladna?

Krovovi od opeke i metala načelno su uvijek prikladni za skupljanje kišnice, izuzev kada korištenje sprječava prekomjerna prljavština. Za površine dvorišta i terasa potrebna je pojedina provjera, međutim, obično površine dvorišta otpada zbog prevelikog stupnja prljavštine i zbog korištenja teretnih vozila. Manje su prikladni krovovi od bitumena jer uzrokuju obojenje vode u smeđe. Pored navedenog bitumenu se često dodaje sredstvo za zaštitu bilja. Ograničenja vrijede i za azbestno cementne krovove – korištenje kišnice ograničava se na ispiranje WC školjke, a pored navedenog u filtru uređaja brže se skupljaju vlakna.

Štednja odvodnih voda

Korisnici uređaja za korištenje kišnice doprinose održavanju prirodnog stanja vode. Pored toga štede i novce, jer se štedi skupa pitka voda. Pored efekta uštede pitke vode i zaštite dragocjenih resursa vode, korištenje kišnice doprinosi poboljšanju odvodne bilance. Otpadno tehničke prednosti uređaja za korištenje kišnice nisu zanemarive:

  • Umanjenje količine odvodne vode
  • Funkcija bazena za zadržavanje kišnice
  • Zaštita od poplave
  • Umanjenje opasnosti od povrata u kanalizaciji
  • Veće ujednačene kvalitete odvodne vode bez razrjeđivanja kišom
  • Ušteda troškova izgradnje za odvodne kanale i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Glede navedenih činjenica, prije svega za gradove, nastaju uštede troškova za proširenje kanala. Istraživanje su pokazala kako izgradnja uređaja za korištenje kišnice na širokim površinama u naseljima donose uštedu odvodne vode kod kiše do 30%. To znači, gradovi i općine mogu dodatno izgraditi zemljište, a da ne šire postojeće kanalizacije i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Prazna cijev cisterne koja vodi u podrum mora se izolirati od pritiska.

Uvjeti na koje treba obratiti pozornost pri izgradnji uređaja za korištenje kišnice:

  • Samo ravni krovovi mogu se koristiti kao površina za hvatanje vode (ne balkone jer sredstva za čišćenje mogu dospjeti u uređaj u kojem se skuplja kišnica)
  • Kišnica se prije ulaska u spremnik mora filtrirati (tako ne treba čistiti cisternu)
  • Dotok vode u spremnik mora se obavljati polako kako bi se spriječilo taloženje finih partikula (sedimentacija)
  • Prelivnik sa zatvaračem mirisa mora omogućiti otjecanje lakih materijala (npr. cvjetovi i pelud
  • Dijelovi uređaja za skupljanje kišnice moraju biti od visokokvalitetnog materijala i nehrđajući
  • Obilježavanje dotoka kišnice i izvora obvezna je
  • Spremnik treba osigurati protiv ulaza kanalizacijskih plinova, prljave vode, kao i malih životinja
  • Dopunjavanje pitkom vodom mora se obavljati samo po principu „slobodnog dotoka“
  • Ne smije se uspostavljati veza između javne mreže cjevovoda i uređaja za skupljanje kišnice.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakSiva guska – rodonačelnica domaćih pasmina gusaka
Sljedeći članakKako odabrati pravo svrdlo?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.