Ovisno o materijalu koji se buši ili obrađuje treba znati odabrati različita svrdla i postupke bušenja.

Bušenje metala

HSS-svrdla s izbrušenim vrhom pogodna su za neželjezne metale. To su aluminij, bakar, mjed, cink, željezo i nelegirani čelik. Za plemeniti čelik pogodna su svrdla od visokokvalitetnog čelika za brzi rad s legurom kobalta (HSS-E) ili su čak potrebna svrdla sa slojem titana. Ona su skuplja od običnih HSS-svrdala, ali zato omogućuju bušenje specijalnog čelika bez visokog trošenja svrdla.

Bušenje drva

Spiralna svrdla za drvo imaju dugačak vrh za centriranje s dva predrezača. Oni narezuju drvna vlakna; skidači strugotina koji se nalaze unutra čisto vade vlakna. Za veće promjere svrdla najčešće se koriste Forstner-svrdla, umjetnička svrdla ili svrdla za rupe za okove. Za dublja bušenja u drvo koriste se Levis-svrdla.

Bušenje betona

žZa bušenje zidova od prepeke, opeke ili betona potrebno je korištenje udarne bušilice ili bušaćeg čekića. Ako se zid sastoji od šuplje monte s poroznim materijalom buši se samo okretanje, dakle bez udaranja. Isto vrijedi za porozne cigle i zidove od pločastih elemenata. Za radove u ovim materijalima potrebno je svrdlo za kamen. Takvo svrdlo na vrhu sadrži zalemljene ploče od tvrdog metala.

Mijenjanje svrdla na bušilicama

Samo mijenjanje svrdla ne zahtjeva veliko znanje ili vještinu. Različite bušilice imaju različite glave (borfuter) i za te glave različita svrdla. Najčešće se bušilice u današnje vrijeme prodaju sa samosteznim glavama koje olakšavaju mijenjanje svrdla. Takav način mijenjanja svrdla omogućava promjenu svrdla jednom rukom dok se drugom pridržava bušilica, što je jako praktično ako se posao obavlja samostalno i u nezgodnim položajima na poslu.

Oprez! Prije mijenjanja svrdla na bušilici s običnom glavom treba obratiti pozornost na bušilicu da slučajno nije uključena u struju, a ako se radi o baterijskoj, da ne bi za vrijeme mijenja svrdla došlo do slučajnog uključenja bušilice  i mogućih ozljeda, pa je radi predostrožnosti svakako poželjno odspojiti bateriju.

Prilikom primanja rukom na glavu bušilice treba obratiti pozornost da bi glava i svrdlo mogli biti vrući (to zavisi koliko jer dugo radila) pa se u tom slučaju proporučuje koristiti rukavice. 

Ako nema žurbe alat se može na neko vrijeme odložiti, pa kasnije skinuti svrdlo jer je to najsigurniji način kako izbjeći ozljede vrućim svrdlom ili glavom bušilice. S hladnijom bušilicom je sigurnije raditi, a i samim time produžuje se vijek trajanja alata.

Zamjena svdla

Primi se gornji dio samostezne glave i drži se čvrsto. Prebaci se smjer okretanja bušilice na obrnuto od kazaljke na satu i okrene glavu bušilice do te mjere da se ona otvori da se slobodno može izvući svrdlo van glave. Potom se može staviti novo svrdlo u glavu bušilice,  koju je potrebno okrenuti u smjeru kazaljke na satu i pri tome čvrsto držati gornji dio glave kako bi se zatezala. Za bušenje zidova od prepeke, opeke ili betona potrebno je korištenje udarne bušilice ili bušaćeg čekića. Ako se zid sastoji od šuplje monte s poroznim materijalom buši se samo okretanje, dakle bez udaranja. Isto vrijedi za porozne cigle i zidove od pločastih elemenata. Za radove u ovim materijalima potrebno je svrdlo za kamen. Takvo svrdlo na vrhu sadrži zalemljene ploče od tvrdog metala.

Svrdla za drvo, metal i beton

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakSkupljanjem kišnice do povoljnije vode
Sljedeći članakPakujac – elegantni cvijet
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.