Ovisno o materijalu koji se buši ili obrađuje treba znati odabrati različita svrdla i postupke bušenja.

Bušenje metala

HSS-svrdla s izbrušenim vrhom pogodna su za neželjezne metale. To su aluminij, bakar, mjed, cink, željezo i nelegirani čelik. Za plemeniti čelik pogodna su svrdla od visokokvalitetnog čelika za brzi rad s legurom kobalta (HSS-E) ili su čak potrebna svrdla sa slojem titana. Ona su skuplja od običnih HSS-svrdala, ali zato omogućuju bušenje specijalnog čelika bez visokog trošenja svrdla.

Bušenje drva

Spiralna svrdla za drvo imaju dugačak vrh za centriranje s dva predrezača. Oni narezuju drvna vlakna; skidači strugotina koji se nalaze unutra čisto vade vlakna. Za veće promjere svrdla najčešće se koriste Forstner-svrdla, umjetnička svrdla ili svrdla za rupe za okove. Za dublja bušenja u drvo koriste se Levis-svrdla.

Bušenje betona

žZa bušenje zidova od prepeke, opeke ili betona potrebno je korištenje udarne bušilice ili bušaćeg čekića. Ako se zid sastoji od šuplje monte s poroznim materijalom buši se samo okretanje, dakle bez udaranja. Isto vrijedi za porozne cigle i zidove od pločastih elemenata. Za radove u ovim materijalima potrebno je svrdlo za kamen. Takvo svrdlo na vrhu sadrži zalemljene ploče od tvrdog metala.

Mijenjanje svrdla na bušilicama

Samo mijenjanje svrdla ne zahtjeva veliko znanje ili vještinu. Različite bušilice imaju različite glave (borfuter) i za te glave različita svrdla. Najčešće se bušilice u današnje vrijeme prodaju sa samosteznim glavama koje olakšavaju mijenjanje svrdla. Takav način mijenjanja svrdla omogućava promjenu svrdla jednom rukom dok se drugom pridržava bušilica, što je jako praktično ako se posao obavlja samostalno i u nezgodnim položajima na poslu.

Oprez! Prije mijenjanja svrdla na bušilici s običnom glavom treba obratiti pozornost na bušilicu da slučajno nije uključena u struju, a ako se radi o baterijskoj, da ne bi za vrijeme mijenja svrdla došlo do slučajnog uključenja bušilice  i mogućih ozljeda, pa je radi predostrožnosti svakako poželjno odspojiti bateriju.

Prilikom primanja rukom na glavu bušilice treba obratiti pozornost da bi glava i svrdlo mogli biti vrući (to zavisi koliko jer dugo radila) pa se u tom slučaju proporučuje koristiti rukavice. 

Ako nema žurbe alat se može na neko vrijeme odložiti, pa kasnije skinuti svrdlo jer je to najsigurniji način kako izbjeći ozljede vrućim svrdlom ili glavom bušilice. S hladnijom bušilicom je sigurnije raditi, a i samim time produžuje se vijek trajanja alata.

Zamjena svdla

Primi se gornji dio samostezne glave i drži se čvrsto. Prebaci se smjer okretanja bušilice na obrnuto od kazaljke na satu i okrene glavu bušilice do te mjere da se ona otvori da se slobodno može izvući svrdlo van glave. Potom se može staviti novo svrdlo u glavu bušilice,  koju je potrebno okrenuti u smjeru kazaljke na satu i pri tome čvrsto držati gornji dio glave kako bi se zatezala. Za bušenje zidova od prepeke, opeke ili betona potrebno je korištenje udarne bušilice ili bušaćeg čekića. Ako se zid sastoji od šuplje monte s poroznim materijalom buši se samo okretanje, dakle bez udaranja. Isto vrijedi za porozne cigle i zidove od pločastih elemenata. Za radove u ovim materijalima potrebno je svrdlo za kamen. Takvo svrdlo na vrhu sadrži zalemljene ploče od tvrdog metala.

Svrdla za drvo, metal i beton

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakSkupljanjem kišnice do povoljnije vode
Sljedeći članakPakujac – elegantni cvijet
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.