Pakujac je trajnica iz porodice Ranunculaceacae (žabnjaka). Samoniklo raste na cijeloj sjevernoj hemisferi, najčešće na livadama i u šumama. Postoji oko 70 vrsta pakujaca, a najčešća koja se uzgaja u našim vrtovima je Aquilegia vulgaris, europski pakujac.

Iako će rasti i na sunčanom položaju, najviše mu odgovara polusjenovito mjesto i vlažno, humusom bogato tlo. Postoje razne sorte pakujca koje cvatu u raznim bojama i oblicima cvjetova. Vrste i sorte također se razlikuju prema visini, pa se tako nalaze vrste visoke samo 20 cm, pa sve do onih visokih 90 cm.

Želite li u svom vrtu uzgajati pakujac, tada je najbolje sijati ga u rano proljeće (ožujak/travanj) i kasnije rasaditi na otvoreno. Ako ga posijemo dovoljno rano i ako ima dobre uvjete za rast, moguće je da procvate već iste godine, ali najčešće procvate druge godine nakon sadnje.

Pakujac je zeljasta biljka grmolikog rasta. U rano proljeće počinje s rastom, cvate cijelo proljeće sve do početka ljeta. Ponekad cvate i kasnije, ali slabijim intenzitetom nego prvi put.

Nakon cvatnje pojavljuju se zelene čahure u kojima dozrijeva sjeme. Kad je sjeme zrelo, mahune se osuše i otvore na vrhovima i rasipaju se mnogobrojne malene crne sjemenke. Ako im uvjeti odgovaraju zasijavaju se sami, a ako imate više vrsta počinju se i križati tako da možete očekivati drugačije biljke od onih koje imate. Zimi nadzemni dio odumire.

Pozor! Pakujac je otrovna biljka pa budite oprezni.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakKako odabrati pravo svrdlo?
Sljedeći članakPodlanak – zlato od užitka
Darko Kantoci, dipl. ing.
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.